Nastavak priprema za izmjenu Izbornog zakona
"Tu uključujemo i prijedloge u vezi sa izbornim jedinicama Republike Srpske za Parlamentarnu skupštinu BiH, kao i druge prijedloge koji se svakodnevno pominju u javnosti", naveo je Petrić.
Prema njegovim riječima, svi ostali prijedlozi izmjena Izbornog zakona koje posljednjih dana pominju razne grupe i pojedinci, u čemu prednjači HDZ BiH, sasvim su u redu jer su njihovi predlagači legitimni u parlamentarnoj proceduri, i tu nema ništa sporno.
"Očekujemo da upravo da oni koji imaju kapacitet da donose zakone, pogotovo poslanici iz reda skupštinske većine, predlože rješenja koja bi se odnosila na sprovođenje presuda Ustavnog suda Bih, neodržavanja izbora u Mostaru i provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu", rekao je juče Petrić.
On je dodao da Interresorna radna grupa još iz tih struktura nije dobila ništa oficijelno, ali da to nije smetnja da njihovi prijedlozi budu direktno upućeni u propisanu proceduru prema parlamentu BiH.
"Sudbina tih prijedloga svakako će biti u rukama parlamentarne većine", ocijenio je Petrić.
Sjednica Interesorne radne grupe za izborno zakonodavstvo biće održana u parlamentu BiH sa početkom u 15.00 časova.
Članovi Interresorne radne grupe za izborno zakonodavstvo BiH raspravljali su 28. marta o sprovođenju presuda Ustavnog suda BiH, odnosno usklađenosti Izbornog zakona BiH sa Ustavom BiH i ustavima Republike Srpske i Federacije BiH, kao i neophodnim promjenama radi popune organa na onim nivoima vlasti za koje se izbori sprovode.
Petrić je tada rekao da su se na toj sjednici čuli prijedlozi koji će biti usaglašavani u političkim krugovima.
On je naveo da je za sprovođenje odluke Ustavnog suda BiH o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Fedracije BiH ostalo još tri mjeseca, a, ako ona ne bude sprovedena, taj sud će vjerovatno donijeti dopunsku odluku.
Petrić je tom prilikom podsjetio da je, prema sadašnjem Izbornom zakonu BiH, Centralna izborna komisija /CIK/ BiH ovlaštena da nakon svakog popisa stanovništva odredi broj delegata iz svakog kantona, odnosno iz sva tri konstitutivna naroda, saglasno broju stanovnika i nacionalnoj strukturi kantona i to će CIK, vjerovatno, i uraditi ukoliko zakonodavac to ne uredi drugačije.
Izvor: SRNA