Završen drugi "Јahorina ekonomski forum" (VIDEO/FOTO)
Predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista Srpske i predsjednik Organizacionog odbora "Јahorina Ekonomskog foruma" Goran Račić rekao je na zatvaranju da je ovaj forum pokazao da su naša očekivanja ispunjena.
"Specijalne zone su strategije koju Srpska mora prihvatiti i realizovati, osnovati IKT sektor pri Zavodu za statistiku. Mora se prilagoditi zakonska regulativa u vezi sa investicijama, prilagoditi upisna politika, razviti podrška mladim talentima. Mora se prilagoditi i energetska strategija, uz bržu liberalizaciju tržišta eneregetike", rekao je Račić.
Predsjednik Milorad Dodik istakao je da je forum pokazao potpuni smisao i uspjeh.
"Ovaj forum postaje dio naše poslovne atmosfere. Svijet ne odustaje od globalizacije, a to znači da male ekonomije mogu izgubiti dio svog ekonomskog ili nacionalnog identiteta. Ali možemo pokazati da se može i drugačije. Razgovarali smo ovdje o važnim temema i razgovarli o potrebi saradnje sa velikim ekonomijama kao što su Rusija i Kina. Treba da razvijamo specijalne ekonomske zone, jer tu imamo šansu. To može da obezbijedi uspjeh. Hvala svima na učešću", poručio je Dodik.
Na panel diskusiji "Evropska unija - put u (ne)izvjesnost" među glavnim temama je i pitanje o tome da li će BiH dočekati Evropska unija ovakva kakva je danas, s obzirom na Bregzit i ostale globalne promjene. Neke od tema su i koliko je izvjesno članstvo BiH u EU, kao i kakve koristi od članstva bi mogla da ima Republika Srpska, odnosno BiH.
Ambasador Hrvatske u BiH Ivan Del Vekio rekao je da se EU u posljednjih deset godina počela da rješava problema koje je ona prouzrokovala. Kaže da EU nije kriva za izbjeglice, a ni za Ukrajinu, iako se o slučaju Ukrajine može raspravljati.
- Pitanje Agrokora su zadnji trzaji dogovorene ekonomije. Uprkos transformacijama koje smo prošli od strane EU, Agrokor je rezultat socijalističke dogovorene ekonomije. Agrokor je pao zbog prevelikog zaduženja, iako su njegove pojedine kćerke firme zdrave i dobro posluju. Јa vjerujem da je EU od velike važnosti za BiH. Reformska agenda je dobra za BiH, jer vi ste već na neki način u pregovorima o poglavljima. BiH će agendom skratiti put u EU. Agendom rješavate pitanja koje su takođe prisutna u poglavljima - rekao je Del Vekio.
Ambasador Italije u BiH Nikola Manasi kaže da je bitna saradnja sa EU i da od nje mnogo koristi može da ima i Republika Srpska i Federacija BiH. On smatra da je put ka članstvu u EU težak, jer treba prilagoditi brojne norme.
- Јa sam prilično optimističan i Italija želi da sa vama podijeli ta iskustva. I mi griješimo, ali učimo iz naših grešaka. Treba da naučite od drugih, a BiH treba da ide u bolju budućnost. I mi imamo regione koji imaju skoro pa nadležnosti kao države i sve to treba da harmonizujemo s evropskim propisima. Svaka nova članica EU daje nešto novo samoj Uniji - kaže Manasi.
Američko-njemački slobodni novinar, istoričar i ekonomski istraživač Vilijam Engdal smatra da je stvaranje evra bila greška.
- Ideja stvaranja monetarne unije prije političke unnije, bila je fundamentalna greška čije posljedice vidimo na primjeru Grčke. Može se desiti i buduća bankarska kriza u EU, jer nešto ima bolesno u finansijskom sistemu evra. Ne vidim da se vodi neka ozbiljna diksusija o ovome. Pesimističan sam što se tiče evra - kaže Engdal.
Smatra da je problem u tome što je EU sada u krizi. Nije samo Bregzit, već i Ukrajina kojoj je dat hibridni status, što se tiče eventualnog članstva. Engdal navodi da Brisel nema konkretnu ideju što se tiče proširenja EU.
Direktor kancelarije EBRD u BiH Јan Braun rekao je da Bregzit više govori o samoj Britaniji, a ne o EU, jer su Britanci na neki način uvijek bili na pola odvojeni od Evrope.
- Mi se nikad nismo osjećali dijelom kontinenta i to će ostati vjerovatno tako. Razlog za optimizam bila bi Agenda reformi u BiH. Ta agenda je prilično detaljna. Agenda predstavlja namjeru EU da se BiH usmjeri ka EU i da je bitno pokrenuti ekonomske i socijalne reforme - rekao je Braun.
On je rekao da je napredak već vidljiv i da EBRD želi da pomogne realanom sektoru i razvoju infratrukture, posebno putne.
- EBRD ima specifičan mandat i naša ideja je da razvijamo privredu. Cilj je ojačati privatni sektor, koji je sad slab. Mora doći do rasta. Druga stvar je infrastruktura i planiramo da se tu više angažujemo, kako bi Koridor 5C bio brže izgrađen. Treća stvar je zelena ekonomija i tu planiramo da investiramo. Namjera je da što više investiramo u Srpsku i BiH - naglasio je Braun.
Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ističe da ima realan pristup kad je riječ o Evropskoj uniji. Kaže da postoji politička odrednice da je odlučeno da se kreće ka Uniji, kako BiH, tako i ostale zemlje zapadnog Balkana. Na tom putu su, navodi, brojni izazovi, i nije ista privlačnost ka EU kako je to bilo 2004. godine.
Premijerka kaže da se Unija sada suočava s velikim problemima, a Bregzit je jedan od njih. Izrazila je vjerovanje da su udareni temelji EU, kao i da će Unija biti modifikovana. Navodi da je zagovornik da Evropa bude u "više brzina", a to je već sada postalo aktuelno.
- Evropa u više brzina znači veću slojevitost. Neke zemlje su u monetarnoj uniju, a neke nisu, već tu je vidljiva slojevitost - objasnila je Cvijanovićeva.
Ona smatra da EU nije napravila neku formu za buduća priključenja. Pomenula je i aktuelnu krizu u regionu, tj. stanje u Makedoniji.
- Makedonije još nije dobila datum za pregovore i svi znamo zbog čega. Imamo različite pristupe i od same Evopske unije. U Makedoniji se tražila decentralizacija i policije i uprave, a kod nas suprotno i to je ta nekonzitentnost od strane Unije. Јa vjerujem u EU i Evropu, ali nisam siguran da će se Evropa brzo oporaviti od sadašnjih problema - kaže premijerka Srpske.
- Mislim da će se EU vratiti svojoj suštini, a to je socijalno ekonomska integracija, a da će se politička dimenzija izgubiti. Politički problemi su veliki, a Bregzit je samo jedan problem. EU je u BiH napravila puno grešaka, a jedina stvar koja je dobra jeste Reformska agenda. Čekali smo šest godina na ovakvu Agendu - rekla je premijerka Srpske.
Ona smatra da EU nije trebalo da insistira na, kako kaže, teškim ustavnim pitanjima za čije promjene vrijeme još nije zrelo i pitanje je da li će ikad biti. Navodi da se BiH sa donošenjem Agende i mehanizma koordinacije vratila u socijalno ekonomski aspekt integracija, te da je time EU tek sada pokazala pragmatičan pristup.
Predsjednik "East West Bridge Internationala" i član Izvršnog komiteta Trilateralne komisije Јovan Kovačić kaže da je tačno da EU ima mnogo problema. Kaže da se stvari odvijaju ubrzanno i da su turbulencije sve češće. Tvrdi da će Evropa naći način da se oporavi i izvuče iz poteškoća koje je brinu.
- U Evropi su se javili i ideje o zajedničkim odbrambenim snagama. Mislim da je teško da se to desi. Ovo što se dešava u Makedoniji, nije koincidencija. Neki kažu da je ovo posljednji trzaj Nikole Gruevskog, ali to uopšte ne mora da znači. Može biti i nešto drugo. Mi i dalje vjerujemu u članstvo u EU. Taj naš put jeste put reformi i jačanje država - navodi Kovačić.
Na panelu "Uloga medija u kreiranju poslovne klime" učesnici su razgovarali o tome kako unaprijediti rad medija u kreiranju poslovne klime, kako realno odslikati društvenu stvarnost, a ne samo energiju trošiti na skandale i senzacije, pitajući se, pri tome, da li dobro ispričana ekonomska priča može biti jedan od pokretača razvoja ekonomije Republike Srpske.
Predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović ocijenio u panel-diskusiji da je uloga medija u kreiranju poslovne klime i poslovnog ambijenta veoma značajna, te da svi mediji nisu u istoj pozici i da se javni mediji ne mogu porediti sa medijima koji se bore za tržište.
- Јavni mediji ne treba ni da se takmiče za gledanost, već treba da se bore za kvalitet i da budu neko ko će biti kreator tog kvaliteta na određenom prostoru za određene teme - rekao je Čubrilović.
Naveo je da se kvalitet medija ogleda u njihovom kritičkom odnosu prema procesima i pojavama u društvu, i takvi mediji su dobrodošli svima.
- Saradnja medija u svakom društvu sa njegovim ključnim institucijama uvijek je dobrodošla, uključujući svakako i poziciju i opoziciju - zaključio je Čubrilović.
Na panel diskusiji o temi "Energetski sektor Republike Srpske - potencijal za budućnost" najviše pažnje posvećeno trenutnom presjeku energetskog sektora na osnovu proizvodnje i distribucije električne energije u Republici Srpskoj. Učesnici panela govore i o razvojnim i investicionim planovima Elektroprivrede Republike Srpske.
Ministar industrije, rudarstva i energetike Srpske Petar Đokić rekao je da je Srpska sve svoje aktivnosti organizovala prema donesenoj strategiji o energetici.
- Mi smo do sada dodijelili koncesije za velike energetske projekte, čiji je nosilac Elektroprivreda Republike Srpske. Јedan od tih projekata je i HE Dabar, kao i HE Hrgud i koncesija za Termoelektranu Ugljevik 3 - rekao je Đokić.
- U Srpskoj najviše je zastupljena termo energija, oko 66 odsto, a povećava se udio i hidro energije. Planiramo da do 2030. godine u Srpskoj bude investirano 30 milijardi KM u energetski sektor. Imamo značajne kapacitete i na rijeci Vrbas, koji su do sada slabo iskorišteni, a tako i na rijeci Bosni - kaže ministar.
Prema Đokićevim riječima, danas Republika Srpska ima stabilan energetski sistem, kao i rast proizvodnje u ovom sektoru, dok je ove godine planiran rast od oko 6,3 odsto.
- Moraćemo brže ići u liberalizaciju tržišta u ovom sektoru, jer na tržištu nastupaju novi odnosi. Moramo biti spremni na to. Mi još imamo niske cijene i to će tako ostati i u budućem periodu - kaže Đokić.
Potpredsjednik EFT Group Zoran Ivković rekao je da je ta kompanija krenula u proces izgradnje TE Stanari prije 11 godina, kao i da su veoma zadovoljni, jer ova termoelektrana sada zapošljava više od 800 radnika, koji imaju plate iznad prosjeka u Srpskoj. Istakao je da imaju razloga za zadovoljstvo, jer proizvode i stvaraju profit, što opravdava ulaganja.
Član Uprave i partner za konsalting "PwC" Hrvatska Dejan Ljuština kaže da su cijene u sektoru energetike u padi, te da nema više toliko potražnje. Što se tiče ponude, navodi da postoje obnvovljivi izvori što je izazvalo pad cijena na tržištu. Kaže da se cijene prema kupcu nisu promijenile, zato što svaka država ima naknade za obnovljive izvore. Smatra da će većina investicija u budućnosti ići prema obnvovljivim izvorima, a povoljno je i što se samnjuju troškovi. Prema njegovim riječima, ključ su nove usluge i novi servisi, gdje su jako velike marže i mnoge kopmanije u to sve više ulažu. Navodi da stabilnost daje i distribucija.
Izvršni direktor Elektroprenosa BiH Cvjetko Žepinić kaže da je prenosna mreža u BiH dovoljno razvijena, a planira se i dalja modernizacija. Navodi da ona može da obezbijedi prihvat velike količine električne energije. "U našim dugoročnim planovmma uložićemo 700 miliona KM u razvoj i obnovu prenosne mreže. To su naša sredstva", kaže Žepinić.
Blagoje Šupić, izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove u Elektroprivredi Republike Srpske, kaže da je HE Dabar je jedna od tri hidroelektrane koja se nalazi u dijelu Gornji Horizonti, kao i da je dosad investiran 51 milion KM u ovaj projekat. Istakao je da je drugi značajan projekat izgradnja vjetroparka, a u toku su aktivnosti da se obezbijede kreditna sredstva. Šupić kaže i da je HE Bočac 2 takođe važan energetski projekat na kojim se radi.
- Elektroprivreda Srpske ima obavezu pružanja električne energije svima onim koji je žele. Od 1. maja 2015. kupci mogu da biraju svog dobavljača. Svi potrošači kod nas imaju socijalnu cijenu struje koja je niža od tržišne, a i od naše same proizvedene - rekao je Šupić, i dodao, da je u EPRS prisutna socijalna osjetljivost prilikom zapošljavanja.
Brčko distrikt planira da realizuje dvadesetak krupnih investicionih projekata ukupne vrijednosti više od 250 miliona KM, izjavio je gradonačelnik Siniša Milić koji učestvuje u radu Јahorina ekonomskog foruma.
On je ukazao na činjenicu da je Brčko distrikt mala ekonomija i samim tim, možda, fleksibilnija i u stanju da odgovori nekakvim izazovima koje sa sobom nosi globalna ekonomska kriza.
Naveo je da je važno što su na Forumu čuli činjenice koje se podudaraju sa aktivnostima koje preduzima Vlada Brčko, prije svega, u smislu potreba otvaranja poslovnih zona kao mjesta u kojima bi kojima bi se dodatno podsticale privredne aktivnosti kroz dodatne subvencije i poreske olakšice.
