Doboj- Sjećanje na žrtve poplava (VIDEO)
U vodenoj stihiji stradalo je 11 stanovnika Doboja, oštećeno je 2.890 stanova i kuća i 950 privrednih subjekata.
U znak sjećanja na poginule, položeni su vijenci na spomen-ploču ispred Skupštine grada, a počast poginulima odata je i spuštanjem vijenaca u rijeku Bosnu.
Dobojlije se prisjećaju teških majskih dana iz 2014. kada su danima bili zarobljeni u vodenoj stihiji. Više od sjećanja boli saznanje da niko nije odgovarao što je grad u kritičkim trenucima bio prepušten sam sebi.
U vodenoj stihiji život je izgubilo 11 sugrađana. Njima je odata počast minutom ćutnje i položeni vijenci i cvijeće na spomen-ploču postavljenu ispred zgrade Skupštine grada. Da li je neko odgovoran za njihovo stradanje nije pokazala ni istraga vođena nakon poplave.
Murvet Barjaktarević, predsjednik Skupštine grada Doboja, smatra da je tada građane trebalo evakusati 24 sata prije izbijanja stihije, ali da ne zna koliko bi to pomoglo. Kaže da su imali adekvatniji nasip, da bi se možda moglo nešto uraditi.
Građani, predstavnici stranka, veterani grada i srednjoškolci počast žrtvama poplave odali su bacanjem cvijeća u rijeku Bosnu.
Vojislav Rađa (GO SNSD, Doboj) kaže da žrtve zaslužuju bolje i primjerenije mjesto u gradu gdje bi se trebalo da postavi i spomen obilježje.
Duško Vukozić, iz Udruženja Veterani Srpske, smatra da je upravo ova mutna Bosna simbolika mutnog Doboja, mutnog vremena i svega što nam se desilo prije tri godine. Nada se da će to biti opomena i da Grad preduzima mjere da se to više nikad ne ponovi.
Grad je saniran od posljedica poplave, ali još nije zaštićen. Osim betonskih blokova uz rijeku Bosnu, čišćenja i uređenja potoka Liješanj i dijela obale Bosne, planirano je da se iz kredita oko tri miliona potroši na izgradnju kolektora i precrpne stanice.
Nebojša Marić, zamjenik gradonačelnika Doboja, kaže da to još nije urađeno, kao ni zaštita Doboja od poplava, zbog čega grad još nije siguran.
Dva su načina zaštite Doboja od poplava - realizacija projekta uređenja nasipa i korita rijeke Bosne, vrijednog 30 miliona ili izgradnja protočne hidrocentrale. U gradskoj upravi kažu da se ni jedan ne može realizovati bez podrške Vlade Srpske.