Iranci biraju predsjednika
Rohani, 68-godišnji sveštenik, stavio je svoju političku budućnost na kocku otvarajući Iran ka spoljnom svijetu i savladavajući protivljenje radikalnih političara postizanju istorijskog nuklearnog sporazuma u zamjenu za oslabađanje od pogubnih sankcija, navodi AP.
Danas će Rohani utvrditi da li glasači misle da je to dovoljno da bi ga zadržali na čelu zemlje, mada nijedan odlazeći predsjednik nije uspio da osvoji reizbor od 1981, kada je ajatolah Ali Hamnei, sadašnji vrhovni vođa i najmoćniji čovjek u Iranu, postao predsjednik.
Nije sigurno da će Rohani osvojiti pobjedu već danas, a u tom slučaju - odnosno ako nijedan kandidat ne dobije većinu glasova, dva kandidata sa najvećim brojem glasova boriće se za pobjedu u drugom krugu, nedjelju dana kasnije.
Rohanijeve pristalice su se u centru Teherana protekle noći okupile iskazujuću mu podršku, a skup je bio pretežno miran iako su istovremeno okupljanje, mada manjeg obima, organizovali i podržavaoci Rohanijevog glavnog rivala, radikalnog sveštenika Ebrahima Raisija.
Raisi je i profesor prava i bivši tužilac koji vodi uticajnu vjersku dobrotvornu fondaciju i uživa podršku dva glavna sveštenička tijela, a zagovara populističku retoriku protv korupcije, pozivajući na mnogo oštriji stav protiv Zapada i tvrdeći da nuklearni sporazum nije poboljšao živote siromašnih, navode agencije.
Predsjednički kandidati su još Mostafa Hašemitaba, proreformski političar koji se kandidovao za predsjednika i 2001, i Mostafa Mirsalim, bivši ministar kulture.
Rohaniju ne ide na ruku osjećaj među mnogim Irancima da nuklearni sporazum positgnut 2015, u skladu s kojim su Iranu nametnuta ograničenja programa atomske energije, nije donio ekonomsku korist zemlji.
Iako su Iranu ukinute neke sankcije, vezane za nuklearnu energiju, druge američke i međunarodne sankcije ostale su na snazi, a nezaposlenost je i dalje velika, sa skoro trećinom mladih bez posla.
Pobjeda Rohanija mogla bi da dovede do daljeg slabljenja ograničenja lične slobode, dok bi pobjeda radikalnog kandidata mogla da Iran dovede do novog sukoba sa Zapadom u vrijeme kada je američki predsjednik Donalda Tramp pozvao na čvršći stav prema toj zemlji, ocjenjuje američka agencija.
Ko god da pobjedi, mogao bi da utiče na izbor narednog vrhovnog vođe, a samim tim i na upravljanje zemljom.
Prema iranskom sistemu, žene se ne mogu kandidovati za predsjednika, a predsjednik je podređen samo vrhovnom lideru, koga bira sveštenički savjet i ima posljednju riječ o svim državnim pitanjima.
Predsjednička funkcija je, međutim, moćna, sa značajnim uticajem na domaću politiku, državnu birokratiju i spoljne poslove.
Izvor: Tanjug