Podrška Krivičnom zakoniku i Zakonu o "zviždačima" (VIDEO)
Da li su Srpska i BiH ispunile sve uslove da ne budu na sivoj i crnoj listi Manivala i FATF-a? O tome će se uskoro razgovarati u Strazburu, a približavanje toj poziciji u mnogome bi pomoglo usvajanje Krivičnog zakonika i Zakona o licima koja prijavljuju korupciju – popularnim zviždačima.
Milionske zloupotrebe, afere. protivzakonite radnje na svjetlo dana često izlaze kroz informacije insajdera. Mada ima veoma važne informacije, zviždač često biva progonjen i kažnjavan. Republika Srpska nema Zakon o zviždačima, ali će u parlamentarnu proceduru uskoro biti upućen prijedlog. Ako se usvoji, biće to prvi takav dokument koji definiše ovo pitanje.
"Suština ovog zakona jeste da ohrabrimo ljude da prijave sa argumentovanim saznanjima o eventualnom postojanju korupcije. Predviđene su i sankcije za prijavu iz zle volje, zle namjere ili bez argumentacije'', ističe Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske.
Predsjednik Saveza sindikata Srpske Ranka Mišić je rekla da su sa predlagačem uspjeli da usaglase član 209. krivičnog zakonika u vezi sa platama i kaznama.
"Moramo znati, ukoliko dođemo do situacije da imamo prvog zviždača, koji će jednu opasnu aferu otvoriti, ili opasnu situaciju, da će i druga strana reagovati i jako je važno da ovaj zakon i sistem štiti osobu koja prijavljuje''.
Prema nezvaničnim podacima, u protekle dvije godine, građani u Srpskoj prijavili su 188 slučajeva korupcije, ali je samo 16 bilo osnovano. Situacija u Hrvatskoj je najgora, jer korupcija u toj zemlji doslovno cvjeta, tvrdi najpoznatiji hrvatski zviždač, Vesna Balenović koja je 2001. godine prijavila milionsku korupciju u "Ini''. Umjesto da bude zaštićena i nagrađena jer je uštedjela milione, doživjela je progon - poslodavac je pokrenuo tužbu za klevetu.
"Moram reći da se i moja djeca maltretiraju. Јa inače živim prestrašena već 16 godina. Moja porodica i ja smo žive mete. Ovo je palac dole za naše predsjednike, premijere, saborske zastupnike, ministre, za pravosuđe. Hrvatska je strava! Јa ne znam svaki dan kad izađem iz kuće, da li ćemo se ja i moja djeca vratiti živi'', naglasila je Balenović.
Ova mlada članica EU, Hrvatska, nema zakon koja štiti ovakva lica.
"U Hrvatskoj predsjednik i premijer pitaju gdje je zviždaču oslobađajuća presuda? Јa poručujem i (Kolindi Grabar Kitarović..) ne treba nam! Mi ne smijemo ni da budemo optuženi!'', dodaje ona.
Ovaj zakon u Srbiji je donesen 2014.godine. Prema podacima njihovog Ministarstva pravde, u prvih 15 mjeseci primjene zakona o zaštiti uzbunjivača, u sudovima je formirano 157 predmeta po tužbama zviždača, od kojih je riješeno 89. Međutim, urednik portala KRIK iz Srbije, Stevan Dojčinović, kaže da ne postoji nijedan veliki slučaj gdje je uzbunjivač otkrio nešto krupno i da je bio zaštićen. Ukazuje na još jedan problem.
"Drugi problem, koji se ne smije zanemariti jeste uticaj i moć tabloidnih medija, koji svakog ko ukaže na korupciju, provuku kroz brutalne medijske kampanje, u kojima ga lažima pokušavaju diskvalifikovati i omalovažavati. Čak i da zakon funkcioniše do kraja, da zaštiti uzbunjivača, to ne zaustavlja podivljale tabloide. Oni su jedan od bitnih razloga zbog čega se mnogi potencijalni uzbunjivači plaše da izađu u javnost'', kaže Dojčinović.
Glavni problem u Srbiji je nezdrava atmosfera, a da bi zaštita uzbunjivača efikasno funkcionisala, potrebno je da se stvari u društvu srede, kaže Dojčinović.
Svim potencijalnim uzbunjivačima kočnica da prijave korupciju je strah. Nadležni u Srpskoj nadaju se da će novi zakon dati sigurnost građanima i vjetar u leđa da bez bojazni podigne slušalicu i prijavi slučaj.