Kojić: Borba za ćirilicu je borba za nacionalni identitet
Preko ćiriličnog pisma srpski jezik se danas prepoznaje i definiše, što ukazuje na neophodnost da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavi država, a ne da se zaštita ćirilice svede na periodične akcije koje imaju više simboličan značaj, rekao je Kojić.
- Danas se srpski jezik definiše po ćirilici. Ako se piše latinicom i ijekavski izgovor onda je to hrvatski jezik - pojasnio je on aktuelna tumačenja.
Prema njegovim riječima, postoji problem što srpski školarci u školama po Pravopisu Matice Srpske uče da je, osim ćirilice, standardno pismo srpskog jezika i latinica.
- To je bilo samo u vreme srpsko-hrvatskog jezičkog jedinstva. Po sadašnjem Ustavu Srbije, i međunarodnoj standardizaciji srpski jezik se piše isključivo ćirilicom - istakao je Kojić.
Kako je naveo, oni koji odlučuju o jeziku moraju da poštuju zakon, Ustav i jezičku standardizaciju i shodno tome djeca u školama treba da uče da se srpski jezik piše ćirilicom, a da treba da uče latinicu iz raznih drugih razloga.
- Oni međutim, treba da znaju da latinica nije i nikada nije bila pismo srpskog jezika - jasan je Kojić.
Ocijenio je da neprijatelji srpskog naroda dobro znaju da kulturna okupacija proizvodi razne probleme u kojim Srbi ne mogu da se snađu. Da je to tako, kaže on, najbolje svjedoči ono što je srpski nobelovac Ivo Andrić pisao o velikom srpskom i krajiškom piscu Petru Kočiću i njegovoj borbi za srpski jezik i srpsko pismo kada je 1910. godine u Bosni uveden takozvani bosanski jezik.
- Andrić je rekao da je Kočić prvi uvidio da je taj pritisak na srpski jezik i srpsko pismo namjera da se jedan narod - srpski spusti na niži intelektualni nivo pogodan za dominaciju i eksploataciju - rekao je Kojić.
Upozorava, da kada jednom pojedincu, a skup pojedinaca čini naciju, ništa nije bitno kada je u pitanju njegov lični i kolektivni identitet, onda tim pojedincem i tim narodom vrlo lako može da se manipuliše.
- To naši neprijatelji vrlo dobro znaju i to je suština - poručio je Kojić.
On je ukazao da Beograd mora da pokaže da mu je stalo do ćirilice da ona ne bi bila progonjena u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori..
- U Banjaluci danas u Gospodskoj ulici imate samo jednu pekaru sa ćiriličnim natpisom. Pitanje ćirilice je pitanje kompletnog srpskog naroda - rekao je Kojić.
On je ukazao da je jedini dosljedan čuvar srpskog pisma Srpska pravoslavna crkva, jer od momenta kada je ustanovio Sveti Sava sve što je pisano - pisano je na ćirilici.
Izvor: SRNA