Handke: Srbija nema novca da ispriča istinu
- Kome pripada istorija i pravo da priča istoriju o ratu? Srbi nemaju pravo da pričaju svoju istoriju, svoju priču u Holivudu. Јugoslovenski ratovi, rat Srba, Hrvata, Bošnjaka, istorija rata, sve su to kupili Amerikanci. Imate Anđelinu DŽoli i druge… To me je zgadilo - rekao je Handke na skupu na kome su učestvovali i Milovan Danojlić, Јu Hua, Frederik Begbede, Zahar Prilepin, sa domaćinima Emirom Kusturicom i ministrom za kulturu i informisanje Srbije Vladanom Vukosavljevićem.
Reditelj Kusturica se nadovezao da je Anđelina DŽoli sa filmom "U zemlji krvi i meda" dobila ideološki zadatak da doda još malo crne boje na srpski narod i naveo bombardovanje kineske ambasade kao "najveću dobit" od NATO bombardovanja Јugoslavije 1999. godine, jer će im "Kina kad-tad vratiti, a mi ćemo sve zaboraviti".
On je primijetio da Srbi mogu snimiti najbolji film, ali su njegovi dometi ograničeni i naglasio da država mora da pomogne da "srpska kultura, srpski junak i antijunak imaju svoje mjesto".
Danojlić vidi da u svemu leži odnos snaga i navodi da dvostruki pogled Srbije, prema jačem i prema slabijem, daje izvjesnu zrelost koja nije dostupna svakome.
- Mala zemlja, mali jezik, mala kultura, mnogo smo vidjeli i mnogo smo stradali. Ta iskustva nas čine posebnim, zrelim i otvorenim da gledamo u više pravaca, a ne samo prema sebi i prema jačem, uviđavniji smo prema slabima, otvoreniji prema onima koji stradaju više od nas. To je uloga kulture u našoj zemlji - primijetio je Danojlić.
Handke je reagovao na njegovo mišljenje: "Milovane, prestani Srbiju da nazivaš malom zemljom", rekao mu je.
- Nema malih zemalja. Svaka zemlja je velika. Prestanite da govorite o Srbiji kao maloj zemlji. Vi ste velika zemlja, možda dosadna, ali velika zemlja - poručio je slavni pisac.
Drugi dan skupa "Beogradski kontrapunkt" otvorio je Kusturica pitanjem "Da li je čovjek promašena investicija prirode?", na šta ga je podstakla jučerašnja prva posjeta Tržnom centru "Ušće".
- Gdje je antički čovjek, gdje je čovjek raspet na krstu, gdje se izgubio renesansni čovjek, gdje je nestao idealista i revolucionar koji je vjerovao da svojim idejama i djelima može da mijenja svijet - upitao je Kusturica, konstatujući da "kataklizmična faza planete ide sa ubijanjem religije i uništavanjem kulture" i da je rat proizveo tehnologiju sa kojom je išlo dekomponovanje koncepta kulture i religije.
Danojlić problem vidi u naglom jačanju antihrišćanske ideologije, u činjenici da je Evropa "dehristijanizovana", primjećuje da se smisao kulture već decenijama svodi na umjetnost zabave, lakoću usvajanja, što je suprotno ozbiljnom angažovanju duha, da živimo u vremenu totalnog odsustva interesovanja, vremenu spektakla kada se u medijima smjenjuju scene stradanja i golih žena.
Begbede, koji nije učestvovao prvog dana na skupu, svoje obraćanje je počeo izjavom da je tužan što je Novak Đoković izgubio u Parizu i da se boji da će, ako se ne složi sa ostalim učesnicima, dobiti tortu u lice kao nedavno francuski filozof Bernar Anri Levi.
On je o sebi rekao da je vrlo protivurečna ličnost, da voli da bude ono što osuđuje, da se već 30 godina ruga i sebi i svijetu koji ga okružuje i kojim je istovremeno fasciniran, ali je zbog njega revoltiran.
- Sve moje knjige su opis beznađa, ali ne nude rješenje. Dobro je biti iznerviran kao Kusturica. Јa bolje pišem kada sam iznerviran. Umjetnost mora biti različita od biznisa. Mi radimo nešto što ne služi ničemu i još veći sam pesimista od Kusturice o tome da je čovejk promašena investicija prirode - bile su reakcije Begbedea na pokrenuta pitanja.
On je rekao da je njegova generacija - generacija antiheroja, razmaženih ljudi koji samo kukaju, ali dodaje da zbog toga ne bi išao u rat i da smatra da ono što ne mogu da promjene treba da opišu.
Vukosavljević se osvrnuo na temu globalizacije, primijetivši da je djetinjasto vjerovanje da globalizacija ujedinjuje narode i države, umjesto toga ona se svodi na nametanje kulturnog i privrednog modela jačeg slabijima.
- Treba težiti onoj vrsti globalizacije u kojoj bi svaka nacionalna kultura bila očuvana naglašena, njegovana, koja bi čuvala autentične osobenosti i bila dio velikog globalnog mozaika - primijetio je Vukosavljević.
Begbede se nadovezao mišljenjem da je uniformizacija svijeta posljedica advertajzinga i da kultura može da sačuva izvjesne razlike, a rješenje vidi u tome da sve države štite svoju kulturu i pomažu umjetnost jer je to posljednji otpor advertajzingu.
Hua je poručio da u svemu što se danas dešava moramo da vodimo računa o tome šta je čovjek.
- Kada čitam Handkeove romane, osejćam šta je čovjek i zato ih volim. Kada gledam Kusturičine filmove, osjećam šta je čovjek i zato ih volim. Pitanje šta je čovjek moramo uvijek imati na umu - naglasio je on.
Vukosvaljević, po čijoj ideji je organizovan dvodnevni skup "Beogradski kontrapunkt", zaključio je sastanak porukom da "kultura nije bez šansi da pomogne da čovjek postane čovjek".
Izvor: Sputnjik