Kako do posla nakon srednje škole? Zašto nema nezaposlenih stolara, obućara i zavarivača? (VIDEO)
Nesklad između kadrova koje obrazujemo i potreba privrede, nešto je sa čim smo suočeni nekoliko godina unazad. Kako bi se to promijenilo, potrebno je da dođe do promjene u razmišljanju svih uključenih kako u proces obrazovanja, tako i u tržište rada - ističe resorni ministar Dane Malešević i dodaje da je neophodno obrazovati se za zanimanje koje će obezbijediti zaposlenje.
"U evidenciji Zavoda za zapošljavanje nema nezaposlenih stolara, obućara, zavarivača. Postoji otpor prema određenim zanimanjima, zbog čega treba mijenjati svijesti ljudi, da se obrazuju za ona zanimanja sa kojima će se zaposliti", dodao je Malešević.
Direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Marinko Đukić smatra da se mora uticati na svršene osnovce da upisuju srednje stručne škole, kako bi se skratio njihov put od završetka školovanja do pronalaženja radnog mjesta.
Kao pozitivan primjer u Srpskoj, Đukić je naveo grad Prijedor, gdje više nisu tako atraktivni gimnazija, ekonomska i medicinska škola, već mašinska i elektro škola.
Dobar primjer je i prijedorska Poljoprivredno-prehrambena srednja škola. Proizvode sir, pekarske proizvode gljive bukovače, rasade povrća i ratarske proizvode, a rade i laboratorijsku analizu zemljišta. Problem sa interesovanjem učenika nemaju, a kažu i da 80 odsto odsto njih nakon školovanja ostaje na farmama i plastenicima.
Ovakvim primjerima su se još prije 20-ak godina vodili u Sloveniji. Tada su, kako kažu, odlučili da obrazovni sistem treba da sluša privredu.
Elido Bandelj, stručnjak iz oblasti obrazovanja u Centru za stručno obrazovanje u Sloveniji ističe da mora postojati koordinacija i zajednička saradnja privrede i edukacije u svim obklastima.
"Uključili smo poslodavce u sve faze obrazovanja, planiranje, sastavaljanje nastavnih programa, a dio nastavnog plana se izvodi na verifikovanim radnim mjestima i kod verifikovanih mentora poslodavaca", pojasnio je Bandelj.
Prije uključivanja privrede u obrazovni sistem, kaže Bandelj u Sloveniji je 45 odsto mladih upisivalo gimnazije, a sada to čini manje od 35 odsto. U Republici Srpskoj , kaže, mali je uticaj privrede na školstvo i nedostaje nadležna institucija koja bi poput njihovog Centra za stručno obrazovanje koordinisala ove dvije oblasti.