Turska služba opremila OBA za prisluškivanje?
On je naveo da je opšte poznato da iza OBA stoji prevashodno turska obavještajna služba, ali da je pitanje da li je OBA tehnološki, organizaciono i kadrovski osposobljena da može da prisluškuje Vladu Srbije.
"Јa ne verujem, s obzirom na kapacitete koje ima, da ona to može. Јedino ukoliko je neki mentor ili neki `viši tata` nije opremio takvim uređajima", kaže on.
Stojanović sumnja da je BiH to radila za sopstvene potrebe. "Biće da je radila za potrebe nekog `većeg brata`, recimo obaveštajne službe Turske", dodao je on.
On je ocijenio da je interes Turske povratak na Balkan i sfere uticaja koje je nekada imala na Balkanu.
"Turska je sve više ekonomski prisutna na Balkanu, kroz ulaganje u Srbiji, pa i u okruženju. Kako će se vratiti politički i da li će, to je pitanje. Ali, mislim da Turska ima izuzetne aspiracije da povrati svoj uticaj do granica rijeke Dunava i Save", istakao je Stojanović.
Prema njegovim riječima, informacija koju iznio predsjedik Republike Srpske Milorad Dodik da OBA prisluškuje srpske i hrvatske političare, zaslužuje da institucije u sektoru bezbjednosti dobro preispitaju svoj rad i izanaliziraju da li je to moguće i gdje su propusti.
"One su dužne da kontraobavještajno štite određene državne podatke, pa i podatke kojima raspolažu ličnosti od posebnog značaja za državu i bezbjednost zemlje. One štite kako ličnosti, tako i podatke", istakao je Stojanović.
On je rekao da bi na potezu trebalo da bude Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, koje bi moralo da to razjasni sa vlastima BiH /Savjetom ministara BiH/, jer nemoguće je pričati o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima na Balkanu, a da jedna zemlja nelegalno prisluškuje vladu druge.
"To govori o neiskrenosti i lošim namjerama", istakao je Stojanović.
On je rekao da se prisluškivanju može suprotstaviti tako što će institucije i sve službe bezbjednosti na nivou i Republike Srpske i Srbije djelovati koherentno, razmjenjivati podatke, zajednički dogovarati zadatke.
"Potrebno je da se službe bave kontraobavještajnom zaštitom, a ne aktivnostima političkih neistomišljenika, da se bave onim što im piše u zakonu, da kontraobavještajno štite vladu, istaknute ličnosti u vladi, da razmjenjuju informacije", kaže Stojanović.
On je rekao da je pitanje kakva je kontraobavještajna zaštita Vlade Srbije, kako je organizovana, kako funkcioniše i da li ima propusta da može da se govori da "cure podaci", odnosno da neko drugi, koji je neprijateljski raspoložen prema Srbiji, može doći do tih podataka.
Izvor: SRNA