latinica  ћирилица
24/07/2017 |  19:04 ⇒ 20:58 | Autor: RTRS

Mladen Veletić najmlađi doktor nauka banjalučkog ETF (VIDEO)

Mladen Veletić, najmlađi doktor nauka u istoriji Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, ima samo 29 godina. Doktorat je paraleno spremao na banjalučkom i Univerzitetu za nauku i tehnologiju u norveškom Trondhajmu.
Mladen Veletić - Foto: RTRS
Mladen VeletićFoto: RTRS

Ovaj ambasador svog fakulteta još nije odlučio gdje će praktično usmjeriti stečeno znanje – u inostranstvu ili Republici Srpskoj.

Prije deset godina ušao je u ovu zgradu kao brucoš. Kao student generacije, ostao je u nastavi – prvo kao asistent, pa viši asistent na katedri za telekomunikacije. Kroz projekat NORBAS u kojem su učestvovale Norveška, Srbija i BiH, Mladen je doktorat posljednje četiri godine spremao u Norveškoj i BiH. 

- U okviru tog projekta je zamišljeno da doktorska diploma bude izdana od strane dva univerziteta, odnosno, od strane NTN-a u Norveškoj i od strane Banjalučkog univerziteta. Samim tim, morao sam da zadovoljim i kriterijume oba univerziteta kako bih dobio i jednu i drugu diplomu - rekao je Mladen.

U radu na doktorskoj tezi "Neuronska komunikacija kao koncept za prenos podataka u nano mrežama" spojio je medicinu i elektrotehniku. Iz takvog "braka" nastaju, između ostalih, i pejsmejkeri. Mladen je dio tima koji planira da jedan takav napravi za centralni nervni sistem. Odbrani doktorata u Norveškoj, osim mentora Ilanka Balasingama prisustvovala je komentor Zdenka Babić, podsjećajući na značaj ovakvih projekata.

- Na taj način, Mladen je bio u prilici da jednu godinu dana posveti samo istraživanju i da ne bude angažovan u nastavi, što je sigurno doprinijelo brzom završetku ovakvog studija. Nadam se da će takvi programi biti i u buduće - kaže profesor doktor Zdenka Babić.

Kako je izgledala odbrana doktorata pred međunarodno kompetentnom komisijom, koja je trajala nekoliko sati, svjedočio je i prvi čovjek Univerziteta. Ponovio je da su ovakvim mladim ljudima vrata Banjalučkog univerziteta širom otvorena.

- To su ljudi za koje bih rekao da Univerzitet u Banjaluci ne mora da brine o svojoj budućnosti. Ono što me brine jeste nedostatak finansijskih sredstava za nauku i istraživanje, odnosno obezbjeđivanje uslova da se takvi ljudi vraćaju na naš univerzitet, a ne da ostaju u inostranstvu gdje su im vrata širom otvorena - ističe rektor Milan Mataruga.

Mladen kaže da ima ponudu da radi u Norveškoj, ali da još nije donio konačnu odluku.

Na koju god stranu da usmjeri istraživanje, njegov kompas pratiće oni koji su mu i do sada bili najveća podrška. Isti oni kojima je i posvetio doktorat – majka, otac i buduća supruga.