Dojče vele: EU želi da posreduje u trgovinskom sporu
EU razmatra to pitanje i poziva strane u sporu na uzdržanost. Portparol Evropske komisije potvrdio je da još nije stiglo pismo koje su u Brisel uputili nadležni ministri iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije u kome se žale na postupke članice Evropske unije Hrvatske.
Ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić i njegove kolege pozivaju u pismu Evropsku komisiju da ocjeni sukob između Hrvatske i njenih komšija. Ali i bez tog pismenog poziva radi se na procjeni situacije, izjavio je portparol Evropske komisije.
"Sagledavamo stanje i tražimo od svih učesnika uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i došlo do sloge u dogovorima koje bi trebalo sprovoditi u dobrim namjerama", izjavio je Karlos Martin Ruiz de Gordehelja.
Potreba ili pretjerivanje? Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija – sve zemlje koje žele da pristupe Evropskoj uniji – optužuju hrvatske službe da u velikoj meri otežavaju uvoz poljoprivrednih proizvoda. Hrvatska je od prošle nedjelje drastično povećala namete za inspekciju voća i povrća na svojim državnim granicama sa 12 na oko 270 evra po kamionu. Srbija optužuje Hrvatsku da tako organski uzgojeno voće i povrće može da bude zadržano na granici i po 30 dana.
To su protekcionističke mjere kako bi se domaće tržište zaštitilo od povoljnog uvoza – tako glasi optužba ministra Ljajića. Hrvatska te tužbe odbija. Ona smatra da mora da provjerava kvalitet robe u smislu smjernica za zaštitu potrošača. Hrvatska tvrdi i da nova pravila važe za sve države koje nisu članice EU. Srbija i druge tri zemlje Balkana prete kontramjerama.
Traži se tumačenje sporazuma Evropska unija i Brisel mogli bi da budu sudije u tom sporu s obzirom na to da su članice EU – dakle i Hrvatska – povezane s državama Balkana takozvanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Sporazum sa Srbijom kao kandidatkinjom za članstvo, između ostalog predviđa i slobodan promet robe između EU i Srbije. Carine u načelu više ne mogu da se određuju, a i takse i druge vantarifne prepreke u slobodnoj trgovini trebalo bi ograničiti na minimum – sve u duhu tog Sporazuma.
Hrvatska tako na susjedne zemlje primjenjuje ista pravila kao i prema bilo kojoj državi u svijetu. To protivriječi odredbi SSP koja kandidate stavlja u povlašćen status. Ali i Hrvatska može da se pozove na isti Sporazum, jer on u određenim slučajevima dozvoljava intervenciju ako je tržište za određene proizvode u velikoj mjeri poremećeno ili se sprovodi damping.
EU želi da posreduje Prema odredbi Sporazuma o pridruživanju, Srbija može da se žali Povereništvu Veća pridruženih zemalja u kojem svoje predstavnike imaju Evropska komisija, Savet ministara (članica) EU i Srbija. To Veće može da donese i obavezujuće odluke jer se sastoji od predstavnika svih 28 zemalja-članica uz Srbiju. Ali i pre nego što do toga dođe, Evropska komisija želi da posreduje u duhu slobodne trgovine, obećavaju evropske diplomate u Briselu.
Moguć je, naime, i postupak pred sudom Svjetske trgovinske organizacije jer su pogođene zemlje – s izuzetkom Srbije i Bosne i Hercegovine – članice te organizacije. Provjjeravanje ko je za šta nadležan i kakva je situacija na terenu moglo bi da traje nedeljama, a do tada bi za robu koja po velikoj vrućini stoji u kamionima vjerovatno bilo prekasno.
"Upravo provjeravamo da li se hrvatske mjere uklapaju u obaveze predviđene SSP", kažu u Evropskoj komisiji. A kada će ona formirati konkretno mišljenje – to nisu znali da kažu.
Izvor: Nezavisne, Dojče vele