Ne stišavaju se reakcije na snimanje serije o Aliji Izetbegoviću (VIDEO)
Da se Izetbegović nalazio na listi osumnjičenih, dan nakon njegove smrti potvrdila je tadašnja potparolka Haškog tribunala Florens Artman. Na njenu izjavu podsjetili su danas iz Mehanizama za međunarodne krivične sudove, ali detalje o istrazi nisu saopštili.
Politika Alije Izetbegovića bila je politika smrti za mnoge Srbe, politika muslimanskig nacionalizma i ekspanionizma, a snimanje serije o njemu nije ništa drugo do pranje njegove biografije - ovako je predsjednik Srpske Milorad Dodik komentarisao realizaciju projekta Turske radio-televizije. Vrhunac svega, za predsjednika Srpske je učestovanje u radu i pojavljivavanje Bakira Izetbegovića u Tarčinu, mjestu gdje su Srbi bili zatvarani i šikanirani, po nalogu njegovog oca.
- Imajući u vidu sve to i činjenicu da je Aliju Izetbegović, kako je saopštio Haški tribunal na dan njegove smrti, samo smrt sprečila da završi u Haškom tribunalu i odgovara za zločine, ovo vidimo kao način da se opere njegova biografija - kaže Dodik.
Ne stišavaju se ni reakcije udruženja koja okupljaju srpske žrtve iz proteklog rata. Ideje o snimanju serije o životu Alije Izetbegovića, za njih je jasna namjera izvrtanja istorijskih činjenica i želje da se događaji u BiH `90-ih godina prikažu jednostrano.
- Da li će u toj biografiji biti navedeno da je pod Alijinom komandom njegova vojska ubila u Sarajevo 397 žena? Da li će u biografiji biti da je Alija Izetbegović doveo dobrovoljce iz islamskih država i da su ti dobrovoljci na Vozući formirali svoje jedinice i napravili pokolj i genocid nad srpskim narodom? Šta će u toj biografiji biti ili će to biti samo mit? - pita predsjednica Udruženja žena žrtava rata, Božica Živković Rajilić.
Uz reakcije iz Banjaluke, jasne su i one iz Beograda. Iza svega, smatraju, krije se namjera da Turska vrati svoj uticaj na Balkan. Pravi odgovor, smatra istoričar Aleksandar Pavić, srpska strana može dati jedino dokumentarnim filmom o činjenicama iz života Alije Izetbegovića.
- Praktično cijeli globalni džihad, kako ga mi danas znamo, je pokrenut upravo u Bosni i Hercegovini `90-ih godina. Alija Izetbegović je tu ključna figura. Kada bi se mi time bavili, takav dokumentarni film, zasnovan na činjenicama imao bi mnogo veći opseg nego ovo što Turci snimaju kao još jednu tursku seriju - ističe Pavić.
Različita su viđenja i bošnjačkih i hrvatskih analitičara. Za jedne, serija o Aliji Izetbegoviću nije ništa drugo do dobar trik koji će njegovom sinu poslužiti u izbornoj kampanji naredne godine. Za druge, serija Alija, snimljena u šest epizoda po 120 minuta, ne bi bila sporna kada bi se držala činjenica.
- Serijal treba da posluži da nahrani populizam neoosmanski, turkofonski, panislamistički- kako sve nazivaju Erdoganovu politiku i više je to radi opstanka režima, kako Erdoganovog tako i režima Bakira Izetbegovića - smatra Nedžad Latić, novinar i publicista.
Politički analitičar Žarko Puhovski ne vjeruje da će serija biti kritički orijentisana, jer,kako kaže, takve serije to obično nisu.
- Takve serije obično pokušavaju malo zašećeriti stvarnost kako bi bile gledaocima lakše prihvatljive, ali je važno samo da ne bude falsifikat - kaže Puhovski.
U kojoj mjeri će se ova serija držati činjenica, vidjeće se tek na malim ekranima. Seriju turskog javnog medijskog servisa odobrio je i snažno podržava turski predsjednik Redžep Taip Erdogan. Uz sve to, pravo je pitanje koliko istorijskih činjenica u čitavom projektu mogu očekivati Srbi, ako je poznato da je primjedbe na scenario imala čak i porodica Izetbegović i to ni manje ni više, nego i prema njihovoj ocjeni, prevelike idealizacije Alije Izetbegovića.