Rešić: Srpskoj potreban jak grad I. Sarajevo
Ona je navela da će od septembra biti napravljeni određeni koraci kada je riječ o zakonu o gradu Istočno Sarajevo, jer je Srpskoj potreban jak grad.
"Mi smo kroz novi Zakon o lokalnoj samoupravi dali veći značaj međuopštinskoj saradnji, te je važno da se to involvira u novi zakon. Ako dajemo mogućnost gradovima koji u svom sastavu nemaju opštine da vrše naplatu prihoda, da imaju pravobranilaštvo, zašto o određenim konceptima ne bi razgovarali i to dali gradu Istočno Sarajevo, ali moramo razgovarati o tome", rekla je Rešićeva.
Ona je pojasnila da su razgovori u vezi sa ovim zakonom započeti i vidjeće se kakve su ideje gradonačelnika i načelnika, te dodala da će na sastanke biti pozvani i narodni noslanici iz Sarajevsko-romanijske regije, jer je važno da budu uključeni u cijelu proceduru i da se zakon gradi zajedničkim snagama.
"Stari zakon je prevaziđen i mora biti zanovljen i usklađen sa drugim zakonskim rješenjima", ocijenila je Rešićeva.
Osvrćući se na saradnju lokalnih zajednica i dijaspore, resorni ministar kaže da je ona veoma važna, jer svaka lokalna zajednica ima solidnu dijasporu, kao i da se tek počeo uviđati značaj ljudi iz Srpske u svijetu.
"Saradnja će se uglavnom odvijati kroz kontakte lokalne zajednice sa udruženjima naših ljudi u inostranstvu, pri čemu će se sagledavati šta je potrebno i kako će se raditi kada je riječ o investicijama, dovođenju privrednika", rekla je Rešićeva.
Govoreći o dodjeli sredstava Savjeta Evrope za pojedine projekte izrazito nerazvijenim opštinama, Rešićeva je naglasila da je važno da fokus bude na ovakvim opštinama.
"Kada kažete da je neko za neki projekat u Banjaluci dobio 5.000 evra, to zvuči vrlo malo, ali tolika sredstva su veoma značajna u opštinama kao što su Drinić ili Krupa na Uni. Klaster koji se odnosi na dio oko Bosanskog Petrovca, Drinića, Istočnog Drvara i Drvara izabrao je da se bavi podrškom ruralnom razvoju i ženama, tako da su dobijena sredstva za projekte plasteničke proizvodnje", kaže Rešićeva.
Prema njenim riječima, grupa oko Novog Goražda opredijelila se za kulturno-istorijsko nasljeđe, a oko Doboja za jačanje dobrovoljnih vatrogasnih društava.
"Svi su dobili od 5.000 do 10.000 evra u zavisnosti od projekta. Postoji određeno učešće lokalne zajednice. Opštine su se jako dobro odazvale, te Savjet Evrope sada sa njima želi da radi nadogradnju omladinske politike što će biti naredni projekat za septembar u kojem će oni učestvovati", dodala je Rešićeva.
Ona je ocijenila da je ovakva saradnja važna jer njome izrazito nerazvijene opštine dobijaju određena sredstva, ali se i treniraju za buduće ozbiljnije projekte, eventualno iz IPA fondova.
"U Driniću su upravo iz ovakvih iskustava dobili značajan poljoprivredni projekat, zahvaljujući kojem će pokretati proizvodnju lana i ljekovitog bilja", precizirala je Rešićeva.
Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske pojasnila je da trenutno u Srpskoj nema opština kojima su blokirani računi.
Ocjenjujući rad Ministarstva za prvih šest mjeseci, Rešićeva je rekla da je prva polovina godine bila sasvim zadovoljavajuća, gdje je fokus bio na Zakonu o lokalnoj samoupravi i izradi Strategije razvoja lokalne samouprave, dok će se u drugoj polovine godine više fokusirati na resor uprave.
Izvor: SRNA