Prodanović: SNSD neće podržati Bećirovićev prijedlog zakona
On je u okviru rasprave o ovom zakonskom prijedlogu istakao da SNSD nikada neće na izborima kao kandidata predložiti nekoga ko je osuđen za ratne zločine.
"Svako ko je osuđen za ratne zločine trebalo bi da se suzdrži od kandidovanja na izborima. Da su autori Dejtonskog sporazuma smatrali da treba uvesti ovu mjeru, onda bi se to i desilo", smatra Prodanović.
Pitajući da li bi i osuđeni za zločine terorizma i trgovine narkoticima trebalo da budu obuhvaćeni ovom mjerom, Prodanović naglašava da bi ovu oblast jasno trebalo definisati Krivičnim zakonom.
Predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a Aleksandra Pandurević ponovila je ranije izrečene stavove da Ustav jasno kaže kome može da bude uskraćeno pasivno biračko pravo, navodeći da su to lica koja su osuđena i služe zatvorsku kaznu izrečenu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
"Presude Evropskog suda za ljudska prava u brojnim slučajevima jasno kažu da pasivno biračko pravo može da se ograniči samo u toku trajanja zatvorske kazne, dok je neko na izdržavanju te kazne", navela je Pandurevićeva, demantujući tvrdnje Bećirovića i njegovog stranačkog kolege Saše Magazinovića da je predloženi zakon evropska i civilizacijska tekovina.
Poslanik NDP-a Momčilo Novaković poručio je da neće glasati za ovaj zakon jer je stekao utisak da se on usvaja samo zbog jednog čovjeka - Fikreta Abdića, iako su Bošnjački poslanici tvrdili da Abdić nije cilj ovog zakona.
Predsjedavajući Kluba poslanika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović rekao je da ne želi da parlament BiH oduzima građanska prava, nego da o ovome odluku treba da donese sud.
Predstavnički dom nije usvojio zahtjev poslanika SDS-a Borislava Bojića da po hitnom postupku budu razmatrane izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojim se predviđa izjednačavanje platnih razreda i koeficijenata članova Kancelarije za razmatranje žalbi BiH. Zakon će biti razmatran u redovnoj proceduri.
Nije bilo poslaničke rasprave o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, koji ima za cilj usklađivanje nadležnosti Ministarstva pravde BiH sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i zadužbinama. Razlozi za usvajanje ovog zakona, čiji je predlagač Savjet ministara, proizilaze iz činjenice da se odredbe važećeg propisa usklade sa realizacijom prioriteta iz Akcionog plana za realizaciju izvještaja o BiH za prošlu godinu.
Krišto : Prijedlog dopune Izbornog zakona BiH suprotan Ustavu
Poslanik SBB-a BiH Damir Arnaut podržao je dopune Izbornog zakona BiH odredbom da se zabrani kandidovanje na izborima osuđenim ratnim zločincima, čemu se usprotivila predsjedavajuća Predstavničkim domom Borjana Krišto ističući da je to suprotno Ustavu BiH. Arnaut je rekao da će SBB podržati predloženi zakon, navodeći da restrikciju kandidovanja i imenovanja na javne funkcije presuđenih za određena djela u svom zakonodavstvu imaju Australija i Francuska.
Krišto je konstatovala da postoji ustavni osnov za razmatranje ovog zakona jer parlament ima pravo da mijenja Izborni zakon BiH, ali ne i u pogledu njegovog sadržaja. Podsjećajući da Ustav BiH već ima odredbu kojom se zabranjuje kandidovanje ili vršenje izborne ili imenovane javne funkcije licima koja se nalaze na izdržavanju sudske kazne za ratni zločin, Krišto je istakla da Izborni zakon ne može proširivati ustavne odredbe.
Ona je dodala da će, ukoliko parlament BiH donese ovakav zakon, neki druge institucije odlučivati o njegovoj valjanosti.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH Šefik DŽaferović smatra da postoje i ustavni osnov i opravdanje za donošenje ovakvog zakona, ali da do njegovog razmatranja u drugom čitanju treba otkloniti određene nejasnoće. Kaže da zabrana kandidovanja na izborima i izbora, odnosno imenovanja na javne funkcije, treba da se odnosi ne samo na lica koja su osuđena i izdržala kaznu zatvora koju im je odredio sud nego i na one koji su pravosnažno osuđeni a nisu iz nekih razloga odslužili kaznu.
Bez saglasnosti o zabrani negiranja genocida
Poslanici u Predstavničkom domu izrazili su podijeljena mišljenja u raspravi o prijedlogu dopuna Krivičnog zakona BiH Denisa Bećirovića iz SDP-a BiH, kojim se traže kazne za negiranje genocida, Holokausta, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.
Podršku su dali su Hazim Rančić i Šefik DŽaferović iz SDA, dok je protivljenje izrazio Nikola Lozančić iz HDZ-a BiH.
Prema Lozančićevim riječima, predloženi zakon zbog složenosti materije koju tretira potrebno je uputiti Savjetu ministara. On je istakao da je upitno šta znači javno poricanje ili negiranje genocida, zločina Holokausta i drugih, navodeći da su ovi pojmovi upitni.
Bećirović rekao je da predložena rješenja nisu usmjerena protiv bilo kog naroda u BiH i da on treba da obezbijedi prosperitetniju budućnost BiH.
Izvor: Srna