Krestić: Velike greške učinjene zbog sloge i jedinstva
Krestić ističe da je srpska istoriografija bila podređena dnevnoj politici i prije nastanka Јugoslavije.
"Silne greške, pre svega na račun srpske politike, istorije i srpskih ličnosti u politici činjene su za ljubav sloge, jedinstva i bratstva. Ti nesporazumi tinjaju vek i po i povremeno izbijaju na površinu na najužasniji način, da bi bili završeni genocidom", kaže Krestić u intervjuu za beogradsku "Politiku".
On napominje da su naročito između dva svjetska rata, činjeni mnogi ustupci Hrvatima, i to zahvaljujući tome što su oni imali ilirizam koji je prikazivan kao jugoslovenska ideja, a u stvari, to je bila ideja nacionalnog preporoda Hrvata.
Krestić, čije je dopunjeno izdanje knjige "Znameniti Srbi o Hrvatima" objavila Srpska književna zadruga, ističe da osnovni uzrok sukoba između Srba i Hrvata leži upravo u "hrvatskom državnom i istorijskom pravu" i da je to temelj sukoba.
On pojašnjava da "hrvatsko državno i istorijsko pravo" podrazumijeva veliku i entički čistu Hrvatsku, a u ranijim periodima utvrdilo je ideju da su svi stanovnici jedne Hrvatske u političkom i etničkom smislu Hrvati.
"Ovaj koncept Hrvati su preuzeli od Mađara. U težnji da stvore veliku Mađarsku, od Karpata do Јadrana, Mađari su nametali svoj politički narod. Šta to znači? Svi stanovnici Ugarske - Srbi, Rumuni, Slovaci, Hrvati - jesu u političkom smislu Mađari", navodi Krestić.
On podsjeća da zbog toga dolazi do revolucije 1848. godine u kojoj učestvuju Srbi i Hrvati protiv Mađara, ali da se poslije revolucije, u Hrvatskoj ta politika nameće u odnosu na Srbe.
"U feudalnom društvu vladalo je pravilo `Čija teritorija, onoga i vera` u Mađarskoj, a zatim je u Hrvatskoj to prešlo u `Čija teritorija, onoga je nacija`. Time se srpski narod sistematski briše. To su osnovni uzroci sukoba i to je zlo koje traje do naših dana i koje je dovelo do genocida", kaže Krestić.
On ukazuje na to da jugoslovenstvo ne samo Ilirskog pokreta nego i Јosipa Јurija Štrosmajera nije pravo jugoslovenstvo.
To je jugoslovenstvo, kako ističe, samo po imenu, ali ima hrvatsku i velikohrvatsku suštinu, "jer ni Štrosmajer se u svojoj politici nije odricao hrvatskog državnog prava".
"On nije mogao da bude pravi Јugosloven. Јugoslavija je stvorena na pogrešnom shvatanju jugoslovenstva", rekao je Krestić.
Krestić smatra da u odnosima Srba i Hrvata više nema prostora za popuštanja i izvinjavanja i da odnose treba da grade isključivo na bazi strogog reciprociteta.
"Došlo je vreme da se suočimo sa činjenicama i shvatimo da moramo da uspostavimo strogi reciprocitet, dakle - što vi nama, to mi vama. U nama bliskoj perspektivi između naša dva naroda nema ljubavi, a bojim se da neće biti ni sloge, ako ne bude tog strogog reciprociteta", zaključuje Krestić.
Izvor: SRNA