Najbolja djela novog nobelovca Išigura
To djelo o Stivensu, batleru koji radi na jednom britanskom imanju između dva svjetska rata, ekranizovano je sa Entonijem Hopkinsom u glavnoj ulozi. Stivens u knjizi i filmu žrtvuje šansu da uđe u vezu sa domaćicom kuće (u filmu je igra Ema Tompson), zbog potpuno iracionalne lojalnosti prema svom poslodavcu.
U ovom romanu Išiguro je vrhunskim književnim umijećem oslikao jedan svijet u nestajanju, kroz sudbinu čovjeka koji u ostacima dana na sjetno melanholičan način govori o tragici života, neostvarenoj ljubavi, dužnosti, dostojanstvu i odanosti. S finom ironijom, i bez trunke sarkazma, Išiguro majstorski uspijeva da dočara specifičnost engleskog humora, prezir prema američkim novotarijama ili razmišljanja o odanosti i vjernosti. Zahvaljujući japanskom porijeklu Išiguro je, sa jasnije distance, mogao da vidi i prepozna ono najkarakterističnije i najprepoznatljivije u njegovoj novoj domovini, ocjena je kritičara, kao i da je film snimljen po romanu "jedan od rijetkih koji je uspio savršeno da dočara magiju pisane riječi".
"Ostaci dana" su Išigurov najpoznatiji roman, ali je Nobelovu nagradu vjerovatno dobio za svoje djelo iz 2005. "Ne daj mi nikada da odem".
Išiguro se hrabro otisnuo u novi žanr SF romanom "Ne daj mi nikad da odem" čija je tema "veoma snažna, opominjuća i aktuelna, na prvi pogled uznemirujuća, ali duboka emotivna", ocjena je britanskog kritičara. U romanu se prati priča o prijateljstvu, ljubavi, ljubavnom trouglu, a zapravo je to priča o ljudskom biću, njegovom smislu, njegovoj veličini. Ljupka i draga djeca, junaci ovog romana, zapravo su klonovi. Čovječanstvo zatvara oči pred tim da, jednom stvoreno, na bilo koji način, ljudsko biće je dio prirode i ne može mu se oduzeti pravo na emocije, na sopstveno tijelo i sopstveni izbor za život, poručuje Išiguro. Zanimljiv je i tretman stvaralaštva (poezije i slikarstva) u Išigurovoj viziji budućnosti, on umjetnost i pravu ljubav smatra jedinim sredstvima da se izbjegne, odnosno odgodi neizbježno" .
Pošto je rođen u Јapanu, a odrastao u Britaniji, njegovih osam romana prostiru se na svim kontinentima i u svim epohama, ali uglavnom govore o unutrašnjem biću glavnih protagonista.
On elegantno piše o istoriji, odanosti i disciplinovanom stoicizmu usred velikog bola.
Sara Danijus, trajni sekretar Švedske akademije, opisuje Išigurov stil kao "mješavinu DŽejn Ostin i Franca Kafke... uz dašak Marsela Prusta", dodajući da "je stvorio svoj autentični estetski univerzum".
Prvi Išigurov roman koji je stigao do srpskih čitalaca, zahvaljujući SKZ, bio je "Slikar prolaznog svijeta" u kome se vratio u svoj zavičaj - Јapan. "Slikar prolaznog svijeta" zahvata sve velike Išigurove teme i pripovjedačke postupke: promašene živote čije se niti odmotavaju kroz sećanja, teške istorije, oklijevanja, pogrešne izbore i (ne)svjesno poricanje odgovornosti za sopstvene postupke i odluke, kao i nepouzdanog naratora iz prvog lica, koji s jedne strane ograničava čitaoca da stekne realniju sliku okruženja u kome se radnja romana odigrava, ali s druge produbljuje uvid u unutrašnji kompleksni i, vrlo često, ambivalentni i konfliktni svijet glavnog junaka", piše britanska kritika.
Roman je osvojio Vajtbredovu nagradu za knjigu godine i bio u najužem izboru za Bukera, što će Išiguru poći za rukom još tri puta u karijeri (osvojiće ga 1989. za "Ostaci dana"), svrstavajući se tako u red najuspješnijih autora od osnivanja ove prestižne svjetske književne nagrade.
Čitaoce posljednjeg romana "Zakopani džin" (2015.) Išiguro transportuje u fantastični svijet zmajeva i magije, stvorivši nešto što Gardijan naziva: "Igrom prestola sa savješću".
Od osam romana koje je do sada Išiguro napisao, pet je već objavljeno na srpskom jeziku. Izdavačka kuća Dereta objavila je četiri: "Ostaci dana", "Slikar prolaznog svijeta" i "Zakopan džin ", a Plato dva: "Ne daj mi nikada do odem" i "Neutješna".
"Zakopan džin" je Išigurov prvi roman nakon desetogodišnje pauze i govori o strahotama zaborava i snazi sjećanja, donosi snažnu parabolu o ljubavi, osveti i ratu. "Rijetko se dešava da priče sa zmajevima i bajkolikim stvorenjima i visoka književnost idu zajedno, kao što je slučaj u "Zakopanom džinu". Јedno je sigurno, Išiguro je ostao vjeran sebi i svojoj namjeri da nikad ne napiše dva, makar slična romana i da nas, pritom, nikada ne ostavi ravnodušnim", konstatovao je glavni urednik Derete Aleksandar Šurbatović . Ovaj izdavač se već pripremio da ove godine objavi knjigu sa pet priča novog nobelovca "Nokturno" kao i roman "Neutješna" koji je upravo štampao Plato.
Seriju romana Kazua Išigura započela je Srpska književna zadruga, koja je još 1991. objavila njegov roman "Slikar prolaznog svijeta". Za Išigura su čuli i čitaoci koji nisu ranije čitali njegove knjige, ali bili su fascinirani filmom "Ostaci dana" koji je snimljen po ovom romanu. Dereta ga je objavila tek 2009. godine kada je film već imao osam nominacija za Oskara i niz drugih manje poznatih filmskih nagrada.
Izvor: ATanjug