latinica  ћирилица
17/10/2017 |  11:23 ⇒ 14:01 | Autor: RTRS

Bijeljina: Ugledni izraelski profesor održao predavanje o stradanju Јevreja (VIDEO)

U sjedištu eparhije zvorničko-tuzlanske u Bijeljini održano je predavanje "Stradanje Јevreja u 20. vijeku" koje je održao ugledni izraelski profesor Gideon Grajf.
Bijeljina, predavanje o stradanju Јevreja - Foto: RTRS
Bijeljina, predavanje o stradanju ЈevrejaFoto: RTRS

Ovaj istoričar i stručnjak za holokaust nalazi se u Republici Srpskoj gdje prikuplja podatke o stradanju Јevreja na Balkanu. Gideon, koji kaže da mu je cilj da se ne zaboravi stradanje njegovih i naših sunarodnika, glavni je istoričar Instituta za holokaust "Šem olam" u Izraelu.

Grajf je na predavanju rekao da je u Republiku Srpsku došao kako bi ispravio nepravdu, a pod nepravdom smatra da je stradanje Јevreja gotovo pa zaboravljeno. On predvodi grupu istoričara koja bi uskoro trebalo da pripremi izložbu o stradanju Јevreja i o holokaustu koji je izvršen nad Јevrejima i Srbima od strane ustaša.

- Prosto je nevjerovatno da su neke jevrejske zajednice, poput zajednice grčkih Јevreja, potpuno zaboravljene. Krajnje  je vrijeme da se progovori o tome. Takođe, gotovo je nevjerovatno kako su opsesivni bili oni koji su ubijali žrtve. Nisu poštedjeli čak ni manja mjesta sa pet ili više Јevreja, svi su morali da budu pobijeni. Ako analiziramo doprinos Јevreja koji su živjeli na ovim prostorima možemo da zaključimo da su oni koji su ih proganjali zapravo napravili jednu glupost, jer pogledajte samo kako bi lijepo i napredno izgledala ta mjesta gdje su oni živjeli - rekao je Grajf.

Upravo su učenici Gimnazije Filip Višnjić, zajedno sa profesorkom srpskog jezika i književnosti Karmelom Rakić, napravili film u kojem se ističe veliki značaj Јevreja koji su živjeli u Bijeljini do izbijanja Drugog svjetskog rata. Nažalost, Јevreja više nema u Bijeljini, a do 1941. godine bilo ih je oko 400, od kojih je ratni užas preživjelo samo 26.

- U filmu se može vidjeti da je najveći dio sadašnjeg gradskog jezgra njihova ostavština. To su porodične jevrejske kuće, njihove trgovine, koje su nakon Drugog svjetskog rata nacionalizovane pošto su ostale bez vlasnika pa danas imaju neku sasvim drugačiju funkciju, zatim privatne kućae kafići, te opštinske prostorije i drugi objekti u zavisnosti od toga kakvu je sudbinu koji od njih imao - rekla je Karmela Rakić, profesorica srpskog jezika i književnosti u Gimnaziji.

Јedan od onih koji je najzaslužniji što su neki bijeljinski Јevreji preživjeli ratni užas, jeste Risto Marić, koji je svoje sugrađane sakrivao od nacističkog terora i sigurne smrti. Neki od preživjelih su se nakon rata vratili u Bijeljinu, ali su se vrlo brzo odselili, većinom u Izrael.