Slovenci u nedjelju biraju novog predsjednika
Tu funkciju su do sada obavljali Milan Kučan u dva mandata, Јanez Drnovšek, Danilo Turk i Borut Pahor, aktuelni predsjednik koji će se boriti za još jedan mandat.
Ako bude potreban drugi krug, on će biti održan 12. novembra.
Kandidati sza predsjednika su Ljudmila Novak iz stranke Nova Slovenija - hrišćanski demokrati, Marjan Šarec sa Liste Marjana Šarca, Maja Makovec Brenčič iz Stranke modernog centra - SMC, Borut Pahor sa liste Dejan Židan i grupa birača, Angela Likovič, koja predstavlja Glas za djecu i porodicu i Boris Popovič sa liste Slovenija zauvjek.
Kandidati su i Romana Tomc iz stranke Slovenske demokratske stranke - SDS, Suzana Lara Krause sa liste SLS - Slovenska narodna stranka i Andrej Šiško iz Pokreta Sjedinjena Slovenija.
U birački spisak je upisano 1.716.039 sa pravom glasa.
U Sloveniji ne vlada naročito veliki interes za predsjedničke izbore, pa ni izborna kampanja ne pobuđuje pažnju šire javnosti.
Smatra se da je Sloveniji potreban predsjednik sa vizijom, koji mora zajedno sa drugim akterima na slovenačkoj političkoj i društvenoj sceni potražiti opšti društveni konsenzus o budućnosti te republike sa jasno opredjeljenim ciljevima za budućnost, jer se događaju velike geopolitičke promjene.
Slovenija, smatraju analitičari Međunarodnog instituta za balkanske i bliskoistočne studije mora sebi da postavi nove ciljeve, uprkos tome što je članica EU. Izgovaranja, da će država u osnovi slijediti politiku EU ukazuju na to, da Slovenija nema jasne vizije za budućnost.
Država bi, kako se smatra, morala da pronađe svoja rešenja i realizuje svoje interese, što znači da mora da razvija bilateralne odnose izvan EU i traži nova tržišta, na kojima do sada Slovenija bila neznatno prisutna.
Slovenija se, naime, od 2008. godine nalazi u kompleksnoj ekonomskoj i političkoj situaciji. Pojedine bonitetne agencije u posljednje vrijeme daju bolje ocjene ovoj zemlji, što znači da se polako poboljšava politička situacija.
Država je još od osamostaljivanja 1991. godine snažno politički polarizovana i neprestano se odvija oštra borba između tzv. snaga kontinuiteta (bivši komunisti), koje simbolizuje bivši predsjednik Milan Kučan i snaga slovenačkog proljeća, koje simbolizuje bivši premijer i predsjednik Slovenačke demokratske stranke (SDS) Јanez Јanša.
Aktualni predsjednik Pahor je na prošlim predsjedničkim izborima nastupio kao predsjednik Socijaldemokrata (SD), a na predstojećim će biti nezavisni kandidat, jer je njegova stranka odbila da ga kandiduje. Zbog toga analitičari smatraju će on ovom prilikom biti puki posmatrač događaja, jer se za vrijeme svog mandata po pravilu nije mješao ni u jedno važno pitanje za zemlju.
Od njega se nakon prošlih izbora očekivalo da će unijeti novi zamah u slovenački politički prostor, da će se nametnuti u regionu i na međunarodnoj sceni, ali se to nije dogodilo, smatraju analitičari.
Očekivalo se da će postati konkurencija tadašnjem predsjedniku Hrvatske Ivi Јosipoviću, koji je bio prepoznatljiv i poštovan u regionu i međunarodnim krugovima, oocjenjuju analitičari IFIMES-a.
Pahor ne samo da nije u tome uspio, već je njegov ugled, kako se navodi, blijedio i među samim biračima, jer je u predsjednički stil uveo nešto što ne spada u predsjedničko ponašanje, kao što su, na primer, "razgovor sa zlatnom ribicom", te imao slične gafove.
Bio je, ocjenjuju analitičari, i najslabiji slovenački lider od kada ga prate brojne hipoteke među kojima je i slabo stanje u slovenačkoj vojsci, fijasko u arbitražnom sorazumu sa Hrvatskom koji je on potpisao, zatim opoziv tog sporazuma od Hrvatske, kao i to da je dozvolio da Zagreb ojača svoju prisutnost u regionu za koji se smatra da mora ponovo postati prioritet.
Izvor: Tanjug