Zajednička sjednica oba Doma PS BiH - ministri odgovaraju na 25 pitanja
Ukupno 25 poslanika i delegata postavilo je pitanja ministrima u Savjetu ministara.
Današnjoj sjednici prisustvuje ukupno 37 poslanika i delegata, od ukupno 57, koliko ih je u Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je danas da je u fazi prilagođavanja zakonodavstva BiH u oblasti energetike sa Trećim energetskim paketom Energetske zajednice predviđeno osnivanje nove kompanije koja bi imala ulogu operatora prenosnog sistema.
On je naveo da bi nova kompanija, koja bi imala ulogu operatora prenosnog sistema u skladu sa rješenjem usaglašenim sa entitetskim ministarstvima, nastala spajanjem "Elektroprenosa" i Nezavisnog operatora sistema /NOS/ BiH.
"Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je sa Energetskom zajednicom i entitetskim resornim ministrima utvrdilo prijedloge oba zakona - o regulatoru i operatoru prenosnog sistema koji su usaglašeni sa Trećim energetskim paketom", rekao je Šarović na zajedničkoj sjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
On je dodao da su navedeni prijedlozi zakona, koji su uslov za skidanje BiH sa liste zemalja pod sankcijama Energetske zajednice, upućeni na davašnje mišljenja entitetskim vladama i da će se, ukoliko dobiju pozitivan stav, uskoro naći u parlamentarnoj proceduri.
On je podsjetio da elektroprenosna kompanija svake godine u budžetu ima na raspolaganju oko 40 miliona KM za investicije, što znači da krediti koje uzima NOS BiH ne bi bili potrebni.
"Ministarstvo nije učestvovalo u ovom procesu", zaključio je Šarović.
Komentarišući dobijeni odgovor, Pandurevićeva je ocijenila da je neko znao da će se praviti novi zakoni, nakon čijeg bi usvajanja NOS imao riješeno i pitanje rezervnog centra.
Prema njenim riječima, nekome je bilo mnogo bitnije da se NOS bez saglasnosti nadležnih institucija zaduži za 2,3 miliona KM da bi se kupila unaprijed određena poslovna zgrada na Palama za potrebe rezervnog centra za upravljanje sistemom.
"Zgrada je dva dana prije javnog poziva upisana u privatno vlasništvo, a znatna sredstva za njenu kupovinu završiće u džepovima ljudi koji su umiješani u ovo", rekla je Pandurevićeva i izrazila nadu da Tužilaštvo BiH "neće ostati "slijepo na ovo".
Poslanik SDP-a BiH Denis Bećirović tražio je od ministra odbrane BiH Marine Pendeš odgovor šta je konkretno preduzeto u vezi sa nepoštovanjem i kršenjem Sporazuma o regionalnoj stabilizaciji koje čine Hrvatska i Srbija naoružavanjem.
U odsustvu Pendeševe, odgovorio mu je njen zamjenik Boris Јerinić, navodeći da Ministarstvo odbrane BiH vrši analizu Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja postpisanog 1996. godine između Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH, a kojim su utvrđeni gornji limiti za borbene tenkove, artiljeriju, oklopna borbena vozila, borbene avione i jurišne helikoptere.
"Kada sve sagledamo, kroz analize, inspekcije i na osnovu razmijenjenih informacija nije došlo do kršenja sporazuma, nijedna članica ne posjeduje naoružanje iznad limita", istakao je Јerinić.
Prema njegovim riječima, BiH je dostigla 79,30 odsto limita kad su u pitanju borbeni tenkovi, Hrvatska 57,10 odsto, Srbija 49,79 odsto, a Crna Gora ih nema uopšte.
Kada je riječ o oklopnim borbenim vozilima, Јerinić je naveo da je BiH dostigla 80 odsto limita, Crna Gora 12 odsto, Hrvatska 64,12 odsto, i Srbija 71,50 odsto, dok je u borbenoj avijaciji samo Srbija prešla 50 odsto predviđenog limita, dok su sve ostale zemlje ispod tog procenta.
Konstatujući da nijedna članica nije prekršila sporazum ni dostigla gornji limit broja naoružanja, Јerinić je rekao da BiH ne može zabraniti susjednim zemljama da ulažu u svoje oružane snage.
Komentarišući dobijeni odgovor, Bećirović je rekao da u kontekstu naoružavanja susjednih zemalja niko u BiH nema pravo da govori o demilitarizaciji i smanjenju broja vojnika.
Zbog odsustva ministara inostranih poslova Igora Crnatka, bez odgovora je ostalo njemu upućeno pitanje poslanika SBB-a Damira Arnauta kada će u ovom ministarstvu početi poštovati ljudska prava i osnovne slobode karijernog diplomate Mirsade Čolaković.
- Zamjenik ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Mijo Krešić rekao je danas u Sarajevu da su ključni bezbjednosni izazov unutar BiH i dalje terorističke prijetnje, što je u vrhu prioriteta.
Odgovarajući na pitanje delegata HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Martina Raguža ministru bezbjednosti Draganu Mektiću, kako ocjenjuje bezbjednosno stanje u BiH, s posebnim osvrtom na stvarne i potencijalne bezbjednosne rizike i izazove po BiH, on je naveo da je izbjeglička kriza jedan od unutrašnjih izazova i da je u tom pogledu primjetan sve veći pritisak na BiH.
"Prioriteti agencija za sprovođenje zakona biće usmjereni na borbu protiv privrednog kriminala, korupcije, na aktuelni problemi u vezi sa sumnjivim kreditiranjem poreskih dugovanja pojedinih privatnih firmi, sumnjive ratne i poratne privatizacije, postojanje mreže organizovanog kriminala, visoku stopu nezaposlenosti, ekstremizam, lica koja se vraćaju sa stranih ratišta", istakao je Krešić na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Doma Naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prema njegovom mišljenju, stanje bezbjednosti u BiH je zadovoljavajuće bez obzira na sve izazove i prijetnje koji se pojavljuju.
"Ministarstvo bezbjednosti BiH, zajedno sa agencijama za sprovođenje zakona, ukupnim bezbjednosnim sistemom prati i procjenjuje bezbjednosno stanje unutar BiH i redovno o tome informiše Savjet ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH. Definisali smo izazove i podijelili ih u tri grupe - globalne, regionalne i unutrašnje", naveo je Krešić priznavši da se s vremena na vrijeme pojavljuju nepravilnosti u radu bezbjednosnih struktura.
Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda odgovorio je na pitanje poslanika Nezavisnog bloka Salke Sokolovića, koji je pitao predsjedavajućeg Savjeta ministara Denisa Zvizdića koje aktivnosti namjerava da planira da preduzme na uspostavljanju kvalitetnijeg procesa upravljanja višegodišnjim kapitalnim projektima, s ciljem unapređenja procesa korištenja odobrenih sredstava i smanjenja negativnih efekata na javna sredstva.
Bevanda je istakao da su neki od razloga kašnjenja realizacija dugogodišnjih projekata, sporost provođenja javnih nabavki zbog velikog broja žalbi dobavljača i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
On je najavio da će Ministarstvo finansija i trezora BiH, nakon dostavljenih informacija od relevantnih institucija moći da pripremi instrukciju o revidiranim višegodišnjim prokjektima kako bi bio unaprijeđen proceas upravljanja i korištenja sredstava i smanjenja negativnih efekata.
Sokolović je, postavljajući pitanje, naveo da je izvršenje višegodišnjih kapitalnih projekata iz budžeta BiH prošle godine iznosilo oko 48 miliona KM ili 25,7 odsto u odnosu na raspoloživa sredstva od oko 188 miliona KM.
Ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda saopštio je danas da je zaključno sa 30. junom stanje javne zaduženosti BiH iznosilo 11,708 milijardi KM, od čega spoljni dug čini 8,075 milijardi ili 68,98 odsto, a unutrašnji 3,632 milijardi KM ili 31,02 odsto.
Bevanda je rekao da su, zaključno sa navedenim datumom, ugovoreni strani krediti iznosili ukupno 14,219 milijadi KM, od čega je angažovano 11 milijardi.
"Dinamika povlačenja kreditnih sredstava kod većine kredita podrazumijeva nekoliko godina, te se cjelokopan iznos sredstava raspoloživih za angažovanje ne može posmatrati kao neangažovani iznos ugovorenih sredstava", objasnio je Bevanda.
On je dodao da 2,915 milijardi KM kredita raspoloživih za angažovanje uključuje sve ugovorene tranše, i one prema proširenom aranžmanu sa MMF-a, koje su predviđene za povlačenje poslije 30. juna ove godine.
Bevanda je naveo da je kreditorima za nepovučena kreditna sredstva od 1. januara do 30. juna ove godine po osnovu penala plaćena 631 hiljada KM.
Pitanje o trenutnom stanju ukupne javne zaduženosti BiH i stanju neangažovanih sredstava po odobrenim kreditima uputio je poslanik SBB Mirsad Isaković.
Odgovarajući na pitanje poslanika DF Mensure Beganović o šansama da BiH ispuni uslove za pretpristupne fondove za sektor poljoprivrede i zaštite okoline ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović istakao je da je BiH zbog nemanja Strategije ruralnog razvoja ostala uskraćena za 150 miliona evra u periodu od 2012. do 2017. godine.
"Ministarstvo je u posljednje dvije godine uložilo dodatne napore i okupilo najvažnije učesnike i postiglo politički dogovor da se krene u izradu strategije ruralnog razvoja, za šta su obezbijeđena i sredstva od stranih donatora", rekao je Šarović i naveo da je nacrt strategije pripremljen i da se čeka mišljenje entiteta i Brčko distrikta.
Prema Šarovićevim riječima, strategija bi, ukoliko dobije pozitivan stav, u periodu 2017-2020. godina vrijedila 75 miliona evra.
"Bez obzira na to, Evropska komisija nas samo zbog toga što smo se odlučili da idemo u izradu ovog strateškog dokumenta i što smo uradili njegov nacrt nagrađuje sa 25 miliona evra", istakao je Šarović.
Kada je u pitanju zaštita životne okoline, Šarović je rekao da od 2009. godine postoje pokušaji da se dođe do strateškog dokumenta, ali da je tek u maju ove godine izrađena Strategija prilagođavanja.
Navodeći da je od 2012. do 2017. godine BiH izgubila najmanje 120 miliona evra iz pretpristupnih fondova za projekte zaštite okoline, Šarović je rekao da u naredne tri godine Strategija prilagođavanja treba da obezbijedi BiH 70 miliona evra.
Izvor: SRNA