Perić: Nemoguće dokazati Damjanovićevu priču, ma koliko ona bila uvjerljiva
Na pitanje Srne da li i dalje vjeruje da ne treba ispitivati ulogu ratnih sudija i tužilaca, Perić je rekao da bi više od 2.000 ljudi trebalo provesti kroz proceduru koje nema, za koju niko ne zna kakva bi trebala biti, te dodaje da bi to bila insitucionalna glupost bez presedana.
Kada je riječ o svjedočenju Sretka Damjanovića, logoraša iz "Viktor Bubnja" koji je direktno optužio sudiju Šabana Maksumića za golgotu koju je prošao, sudija Perić ističe da vjerovatno ima sudija koji se stide svoje ratne prošlosti i onih koji neke svoje odluke iz ratnog perioda vjerovatno ne bi danas potpisali.
"Damjanoviću ljudi mogu vjerovati, ali kako je moguće dokazati to što on priča nakon više od 20 godina? Ko bi to trebao da uradi i u kakvoj proceduri? Da li bi se neko usudio da razriješi sudiju na osnovu nečije priče, ma koliko ona izgledala uvjerljivo? Šta treba provjeravati kod većine sudija za koje nema nikakvih prigovora?", upitao je Perić.
Perić naglašava da nije moguće 20 godina nakon rata stvoriti pravni osnov za preispitivanje nečije prošlosti radi kažnjavanja, jer bi to bilo suprotno svim civilizacijskim pravnim načelima na kojima počiva vladavina prava i pravna sigurnost građana.
Sudija Perić ukazuje da potreba za kažnjavanjem gubi smisao nakon protoka vremena, a nestaju i dokazi, zbog čega u svim zakonodavstvima postoji procesni institut zastarjelosti.
Prema njegovim riječima, sudije i tužioci su izabrani na osnovu uslova koji su u vrijeme izbora bili propisani zakonom i mogu biti razriješeni samo iz razloga koji su propisani zakonom.
"Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/ BiH ne poznaje razrješenje na osnovu rane prošlosti! Ako je sudija ili tužilac u toku rata počinio ratni zločin, ili izvršio neko drugo krivično djelo, može biti krivično gonjen kao i svaki građanin. Ako se otvori istraga ili podigne optužnica, sudija može biti suspendovan, ili čak razriješen", rekao je on.
Perić je podsjetio da ratni zločini ne zastarijevaju, ali za druga krivična djela može nastupiti zastara krivičnog gonjenja.
"Dakle, za krivično gonjenje sudija i tužilaca nije bilo potrebno i donositi nikakve zaključke u VSTS. Nije bilo potrebni ni tražiti bilo kakve podatke jer se za sudije podaci VSTS dostavljaju po službenoj dužnosti čim se pokrene istraga. Tu je VSTS upalo u zamku teškog neznanja", smatra Perić.
On je napomenuo da se zakoni se donose da bi se društveni odnosi uredili za budućnost, te da nema retroaktivne primjene zakona i da je nemoguće propisati novo krivično djelo koje bi obuhvatilo ratnu prošlost sudija ili tužilaca.
"To je abeceda prava i to zna svaki student. Ako se ne mogu donositi krivični zakoni sa retroaktivnom primjenom, onda je sasvim jasno da se ne bi mogli propisivati ni postupci kojima bi se utvrđivali disciplinski prestupi sudija i tužilaca u ratnom periodu jer bi to bila retroaktivna primjena zakona", rekao je Perić.
On je dodao da to nije jasno samo predsjedniku i članovima VSTS koji su glasali za zaključke, napominjući da smatra da ovo tijelo ispunjava neke mutne zahtjeve politike i provodi hajku na sudije i tužioce, koja će rezultirati potpunim krahom pravosuđa.
Sudija Perić se osvrnuo i na svoju ratnu prošlost, koja je, kako je rekao,
pretresana više puta, ističući da su to posljednji put radili novinari FTV i emisije "60 minuta" cijelih godinu dana i da nisu našli ništa.
Kad je riječ o lustraciji svih sudija, Perić ističe da se ovaj proces
pojavljuje kao problem cijelog društva nakon velikih društvenih i političkih promjena.
"O tim pitanjima su se u nekim zemljama vodile dugotrajne debate. Kod nas je proces reimenovanja sudija i tužilaca proveden 2003. godine. Bio sam dio tog procesa kao član VSTS i znam kakve su rigorozne provjere vršene", rekao je on.
Reimenovanje je, napominje Perić, imalo za cilj da se sveobuhvatno provjeri ratna prošlost svih sudija i tužilaca koji su bili na pozicijama i da se uspostavi etnički balans u svim pravosudnim institucijama prema posljednjem popisu stanovništva.
U procesu reimenovanja, ukazuje sudija Perić, skoro trećina sudija i tužilaca nije ponovo izabrana.
On je napomenuo da jedan dio sudija i tužilaca nije izabran zbog neprimjerene uloge u ratnim zbivanjima, a jedan dio je ostao bez pozicija zbog uspostavljanja etničkog balansa.
"Tako je i Redžib Begić izabran u Banjaluku jer je u Banjaluci bila slobodna pozicija za Bošnjaka. Nije izabran zbog nekakve moje uloge", naveo je Perić koji je tvrdnje pojedinih portala o njegovoj ulozi u imenovanju Begića na sudijsku poziciju, uprkos tome što 2003. godine nije zadovoljio provjere tadašnje Nezavisne pravosudne komisije, nazvao spekulacijma.
Prema njegovim riječima, jedan broj dobrih sudija i tužilaca nije bio spreman da idu na iste pozicije izvan mjesta prebivališta, a kasnije su se predomislili i konkurisali na slobodne pozicije u drugi entitet.
Perić je rekao da dio sudija i tužilaca koji nije bio izabran nije imao nikakvu ratnu mrlju i da su kasniji izbori slijedili potpuno istu praksu i kriterijume za izbor samo što međunarodne institucije nisu više aktivno prikupljale informacije o sudijama i tužiocima.
Perić u izjavi Srni nije želio da komentariše tvrdnju pojedinih medija da je sudija Maksumić proslavljao oslobađajuću presudu ratnom komandantu Srebrenice Naseru Oriću.
Izvor: Srna