Vječita dilema mladih parova - rata kredita ili rentanje stanova (VIDEO)
Neriješeno stambeno pitanje - koliko puta ste čuli ovu floskulu? Najčešće je izgovaraju mladi ljudi kao odgovor na pitanje o zasnivanju porodice. Kupovina sopstvene nekretnine postavlja se kao ideal, ali činjenica je da nisu svi u mogućnosti da kupe stan. Međutim, postoji segment koji se zove podstanarstvo, koji, takođe, ima neke svoje prednosti.
"Kao podstanar živim već dvije godine, zato što trenutno nisam u mogućnosti da kupim sebi stan ili kuću. Živim u kući, u kojoj iznajmljujem sprat. Mnogo mi je jeftinije i rentabilnije, nego da ja iznajmljujem stan", kaže Vedran Bajramović iz Banjaluke.
Strogi kreditni uslovi, visoke cijene stanova, paprene kamate, velike rate - sve su to faktori koji onemogućavaju mnoge stanovnike da postanu vlasnici nekretnina. U Srpskoj se posebno ističe Banjaluka. U ovom slučaju čuvenu Šekspirovu dilemu biti ili ne biti, možemo pretvoriti u onu životnu - rata ili renta, to jeste, da li je bolje i isplativije biti podstanar ili kupiti stan i što bi se u narodu reklo "zavaliti" se u kredit, najčešće s otplatom na dvadeset i više godina.
Predrag Tešić, agent za nekretnine i organizator prvog sajma nekretnina u Banjaluci smatra da podizanje kredita, kako bi kupili svoju prvu stambenu jedinicu, za mlade bračne parove nije povoljna investicija. Smatram da je za njih povoljnije da plaćaju kiriju, odnosno zakup stanova.
Da li postoji neka ekonomska kalkulacija da se neko vrijeme bude podstanar, a da se kasnije kupi nekretnina - postoji.
Miloš Grujić iz Udruženja ekonomista SWOT kaže da u prilog toj tvrdnji ide činjenica da je na tržištu sve više nekretnina, a sve manji broj stanovnika, čak i u Banjaluci.
"Svaki dan čujemo da ima mnogo porođaja, zapravo to nije samo prirodni priraštaj Banjaluke, nego i iz okolnih opština. Već neko vrijeme znamo da se broj stanovnika smanjuje, što prirodnim putem, što iseljavanjem", naglasio je Grujić.
Uprkos svim ovim pokazateljima, zgrade i dalje niču, kao pečurke poslije kiše, a cijene kvadrata i dalje rastu.
Tešić ističe da se stanovi prodaju, čak i u izgradnji.
"Koliko ja znam, investitori su zadovoljni, zato sve više i grade. Cijena raste stalno, a prosječna cijena je oko 2.200 KM po kvadratu. Smatram da je ona nerealna i da treba raditi na tome da se spusti", dodaje Tešić.
Bajramović s početka priče kaže da sumnja da po toj cijeni mladi ljudi mogu kupiti stan, pogotovo ako je samo jedno zaposleno, što je, kako kaže, veoma čest slučaj kod nas. I sa dvije plate, dodaje, je jako teško.
Kako stručnjaci kažu, do ovakvih pojava dolazi iz više razloga. Oni koji imaju novac investiraju ga u gradnju jer je mnogo sigurniji način za zaradu. S druge strane, pitanje je i veličine nekretnine koji se može kupiti prema trenutnim cijenama, ali i kreditnim uslovima koje postavljaju banke.
"Normalno je da se vrijednost kredita smanjuje svake godine. Međutim, mi na kredit plaćamo i neku određenu kamatu, tako da na određeni iznos kredita, plaćate i troškove obrade kredita, troškove vođenja kredita i još neke druge stvari koje trebaju da obezbijedite kredit. S druge strane, možete određeni iznos novca da štedite. Primjera radi, rata kredita može da bude 500 KM. Vi, s druge strane, možete da štedite 300 ili 200 KM, a da jedan dio vremena živite kao podstanar. I onda svu tu razliku, koja bi bila do rate vašeg kredita, stavljate u banku po određenoj kamatnoj stopi. Time bi vaša ušteđevina vremenom rasla i onda bi ste došli u situaciju da prije otplate kredita bili kupite određenu nekretninu za određeni period jer stan koji bi ste vi kupili, otplaćujete svake godine, a realno, on se amortizuje- on gubi vrijednost. Ako je vaš kredit na 20 godina, vi ste možda u prilici da u 15. godini živite kao podstanar i da tad kupite isti taj stan, koji je već, u međuvremenu, izgubio vrijednost", kaže Grujić.
Nakon svega, postavlja se i logično pitanje - kada saberete sve troškove, za koliko ste kupili nekretninu?
“Svi mi izražavamo vrijednost na osnovu samo neto iznosa koji smo posudili od banke.Vi, prije svega, treba da vratite kamatu na određeni period, što će možda i da udvostruči taj iznos. Ljudi često izraze samo nominalnu kamatnu stopu po kojoj ste dobili kredit. Tu postoji i efektivna kamatna stopa, koja obuhvata sve druge troškove koje vi imate tokom otplate kredita. Većina banaka traži procjenu vještaka prilikom kupovine te vaše nekretnine, a onda imate i troškove praćenja kredita. Na kredit od 20 godina, ako imate troškove monitoringa od 50 KM godišnje to vam ne izgleda puno. Međutim, to je 1.000 KM za čitav taj iznos perioda otplate. Recimo, na 20 godina, tih 1.000 KM vam povećava kamatnu stopu za jedan odsto, a to niko ne vidi, tako da treba imati u vidu da je čitav iznos koji vi vratite, podijeljen sa cijenom kvadrata, iznos koji vi vraćate", ističe Grujić i dodaje:
"Primjera radi, ako dignete kredit od 100.000 KM na vremenski period od 20 godina, po kamatnoj stopi od 5 odsto, vi vratite oko 170.000 KM. Prema uvom uslovima, ako to računamo u podstanarskom smislu, možete da živite 32 godine, ali na kraju nećete imati svoju nekretninu, što je isto jako bitan momenat".
Ipak, bez obzira na sve ove cifre, poruka mladima je da ne treba da zaustave svoje planove ili snove zato što mnogi od njih trenutno ne mogu da kupe nekretninu. Život ne čeka, često čujemo od roditelja i starijih ljudi.
I podstanarski život ima nekih svojih prednosti, jer imate više luksuza i manje brige oko dodatnih troškova, kao što je riječ o nekim kvarovima. Ono što je najvažnije, ostajete mobilni i fleksibilni, posebno ako ste u potrazi za boljim poslom ili životom u nekom drugom selu ili gradu, ili čak državi.
Đ.Vujatović/RTRS