Francuska donirala 200.000 evra za opremanje sobe u kojoj se čuva Sarajevska Hagada (VIDEO)
Sarajevska Hagada, izuzetan primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti, prvo je kulturno dobro iz Bosne i Hercegovine kojem je potvrđen značaj za razvoj čovječanstva. Pisana je i vrhunski ilustrovana na pergamentu, sredinom 14. vijeka, kako se pretpostavlja u sjevernom dijelu Španije. Godine 1894. Hagadu je otkupio Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine od tadašnjeg vlasnika, porodice Koen.
Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, ističe da je Hagada kušljena za 10 hiljada kruna i da je 1992. godine trebalo da ide na izložbu u Španiju povodom 500 godina od progona Јevreja. Procjena osiguranja, kako kaže, iznosila je devet miliona američkih dolara.
Stoga i ne čudi što se u Zemaljskom muzeju, Hagada mogla vidjeti sa stroge distance, ali ne samo zbog bezbjednosti, već i zbog potrebe za čuvanjem u veoma specifičnim uslovima. Uskoro će, ipak, biti bliža javnosti zahvaljujući donaciji francuske Vlade u iznosu od čak 200.000 evra za rekonstrukciju dvije sobe u kojima će hagada i druge srednjovjekovne dragocjenosti biti čuvani.
"Uz obnovu sobe, radi se i novi reprint Hagade, kao i nova priča o Hagadi na kojoj će raditi eksperti iz Izraela, jer ima jako puno detalja koji su još neotkriveni", kaže Siniša Šešum, šef Kancelarije UNESKO-a u BiH.
Hagada šel Pesah imala je upotrebnu vrijednost, čitala se uz praznik Pesah tokom prve dvije noći tog praznika. Za Јevreje, koji su u BiH još od 16. vijeka, značajna je potvrda da je njihova Hagada, što na hebrejskom znači priča, dokument od značaja za priču o razvoju čovječanstva.
I jedna od najstarijih muzejskih zbirki na prostoru cijele BiH, smještena pri crkvi Uspenja presvete Bogorodice u Čajniču, uskoro bi mogla dobiti svoje civilizacijsko priznanje. Namjera je da se za upis u Uneskov Registar "pamćenje svijeta“ u 2018. godini predloži Čajničko jevanđelje, pisano na pergamentu krajem 14. vijeka.