Srbi u Kninu kao da nisu postojali
Dok se do detalja opisuje istorija grada od desetog vijeka do danas, vješto je izbačeno sve ono što podsjeća na važan doprinos Srba u Kninu, a poimenično se uopšte ne navode slavni Kninjani srpske nacionalnosti. Za autore brošure koja će u Kninu biti ponuđena turistima, sam grad ima isključivo važnost kao sjedište hrvatskih kraljeva.
I mnogi danas poznati stanovnici grada srpske nacionalnosti upozoravaju na ove nedostatke, ali se priređivači ograđuju i najavljuju da će neke "moguće greške" biti ispravljene u narednim izdanjima. Za početak bi brošura trebalo da bude odštampana u 2.000 primjeraka.
Nisu navedeni ni podaci o broju Srba u Kninu. Prve ratne godine 1991. u Kninu je živjelo 9.867 Srba i 1.660 Hrvata, dok je 2001. godine ostalo tek 1.269 Srba i 9.546 Hrvata. Nema ni riječi o tome kako su Srbi počeli da žive u tim krajevima još u predturskom vremenu, kada su i nastala tri manastira - Krupa, Krka i Dragović. Iz tog vremena su i mnogi srpski hramovi, a Srbi su dali nezamjenjiv doprinos u razvoju cijelog kraja oko Knina, kao i cijele Dalmacije.
Sve je to istorija koju nije moguće falsifikovati, niti zaboraviti, ali je u brošuri o Kninu naprosto nema. Srpska crkva koja se nalazi u glavnoj kninskoj ulici kao da ne postoji i nije uopšte navedena.
Gradonačelnik Knina Marko Јelić, koji je i sam pokrenuo procese da se relaksira situacija u Kninu, uvidio je greške iz brošure i najavio da će one uskoro biti ispravljene.
Izvor: Večernje novosti