Kesić: Američke sankcije Dodiku biće ukinute 2018. godine
"Vjerujte, to je sada već tehničko pitanje. Čekali smo da se na određene pozicije postave novi ljudi. Tu se trenutno radi o tri čovjeka, sekretara. Dvojica su već imenovana. Trećeg čekamo na mjesto u Ministarstvu finansija. Znači, imamo sve više ljudi koji zastupaju novu politiku, a koja je na ruku predsjedniku Dodiku. Kada se oni imenuju, stvaraju se uslovi da naši advokati naprave zahtjev da se krene u proceduru ukidanja sankcija", istakao je Kesić, u specijanom intervjuu za naš portal.
RTRS: I Morin Kormak mogla bi u januaru da napusti BiH. Prestaje joj mandat američkog ambasadora, a nema informacija da bi mogao da bude produžen"?
KESIĆ: Nema još zvanične potvrde o njenom odlasku, ali je za očekivati da se to desi, jer ne odlaze američki ambasadori samo iz BiH. Te promjene se dešavaju u cijelom svijetu. Međutim, na mnogim tim njihovim mjestima još nema zamjenskih kandidata, tako da je moguće da odlaskom Kormakove, ambasadorsko mjesto neko vrijeme ostane prazno. Trampova administracija je usporila proces imenovanja ambasadora, pa je neizvjesno kada će se imenovati novi. Neće biti prazna samo ambasadorska mjesta, tu su i druge pozicije, pomoćni sekretari, zamjenici, podsekretari...
RTRS: Poznato je da je bilo mnogo neusaglašenih stavova između predsjednika Dodika i Kormakove?!
KESIĆ: Tačno. Imali su oni nesuglasice od dolaska Kormakove na mjesto američkog ambasadora u BiH. Nije se željela držati sporazuma, koji se odnosio na bolju i pozitivniju radnu atmosferu, tačnije na gradnju i povjerenje sa Bošnjacima u Srpskoj. Takođe, Kormakova je došla sa teretom i predrasudama prethodnog ambasadora Patrika Muna, koji je bio mnogo agresivan. Sve je radio protiv interesa RS. Uveo je jedan period napetosti u odnosima sa Srpskom. Nasjela je na politiku koja nije pokazivala rezultate, ali nije mogla da izađe iz tog začaranog kruga. S druge strane, Kormakova je zasigurno doprinjela i lošoj slici predsjednika Dodika u SAD.
RTRS: Međutim, to se sada mijenja sa Trampovom administracijom?!
KESIĆ: To se već promijenilo. U američkim krugovima gdje imam kontakte i saradnju, na Dodika gledaju sa poštovanjem. Prethodne administracije, od Klintonove do Obamine, svi su bili vezani za globalizam. To je bila ideologija koja se gurala, stvaralo se savezništvo sa DŽordžom Sorošom i njegovom fondacijom. Bila je uska saradnja između američkih fondacija, nevladinih organizacija, Stejt departmenta i Soroša, na projektu izgradnje liberalne demokratije i građanskog društva. To se nije dešavalo samo u SAD, već i u cijelom svijetu. Sada je došla nova administracija koja na Soroša gleda prvenstveno kao neprijatelja, tačnije Trampovog neprijatelja. Taj čovjek ulaže ogromna sredstva na njegovo rušenje. E sada, kakve to veze ima sa Dodikom?! Pa u ovoj priči oko Soroša, predsjednik Republike Srpske doživljava se kao heroj, jer on od početka nije za njegovu politiku, onu globalističku, kojoj se protivi i Tramp. Oni koji su bliski Trampu, Dodika sada ne gledaju u negativnom kontekstu, a zbog čega ga je prethodna administarcija sankcionisala.
RTRS: Na šta konkretno mislite?
KESIĆ: Spoljna politika u Americi se stvara na temelju ključnih činjenica. Tramp je rekao: “Prvo Amerika, pa sve drugo. Rješavamo svoje probleme. Nemojte očekivati da se mi bavimo vašim stvarima“. Kazao je i da se neće miješati u unutrašnju politiku drugih zemalja, jer za to nemaju vremena. Svi su to tumačili kao Trampovo povlačenje. Važno je i to što Tramp naglašava da je jako bitno da se gradi partnerstvo sa Rusijom i Kinom. Sve navedeno je povoljno za Republiku Srpsku, jer se mijenja okvir za američku spoljnu politiku. Srpska sa djelovanjem ove administracije je u povoljnijem položaju. SAD cijeni političare u Evropi koji su rekli “ne“ i čvrsto odbili globalističku politiku, štiteći svoj narod. Dodik je to uradio i očito je da se iz dana u dan mijenja pogled na njegov trenutni status koji ima u SAD. Paradoks je da je upravo zbog tih stavova dobio sankcije, jer nije htio da popusti pred pritiscima Vašingtona i Brisela.
RTRS: Predstavnici Srpske ranije su od nove američke administracije tražili da se u Savjetu bezbjednosti UN donese nova rezolucija o BiH, a da se sadašnja stavi po strani, kako bi se otvorio proces zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika?
KESIĆ: Nema tu velikog pomaka, ali vidimo da postoji raspoloženje da se radi na tom pitanju. Mnogi se plaše da bi odlaskom visokog predstavnika moglo doći do destabilizacije u BiH. S druge strane, još su u američkoj ambasadi ljudi koji su bili i oko prethodne administracije, a koji su se zalagali za unitarnu BiH. Zato je teško povjerovati da bi oni mogli podržati neki drugi koncept, posebno ovaj koji se odnosi na odlazak visokog predstavnika. Ipak, taj kadar se mijenja, tako da može doći do promjene. Za BiH odlazak visokog predstavnika bila bi velika stvar. Otvorila bi se mogućnost za dogovor legitimnih predstavnika sva tri naroda. Upravo to stvara povoljan teren da ova napaćena zemlja opstane s tim što bi se vratila na temelj Dejtonskog sporazuma, onako kako je on napisan i kako su ga svi potpisali.
RTRS: Republika Srpska ima predsjednika koji je smogao snage da se suprotstavi visokom predstavniku u BiH?
KESIĆ: Mnogi su govorili da je nemoguće bilo kazati "ne" visokom predstavniku i amortizovati njegova tzv. bonska ovlaštenja. Međutim, predsjednik Dodik je bio prvi politički lider koji je rekao "ne" i koji je pokazao da se nekada vrijedi boriti za ono što mnogi misle da je nerealno i neostvarivo. Dodik je prepoznao taj trenutak. Visoki predstavnik je sada marginalizovan i postao je sporedan faktor. Poslije Dodika, mnogi su skupili hrabrosti da se suprotstave. Poznat je momenat kada se desila konfrontacija između tada premijera Dodika i Miroslava Lajčaka. Nakon tog Dodikovog istorijskog “ne“, došli smo do toga da je sada visoki predstavnik izgubio potpuno smisao za ostanak na ovim prostorima. Njegovo mišljenje više nije toliko bitno. Podsjetimo, od strane visokog predstavnika učinjena je najveća destrukcija, nasilno, nelegalno i protiv međunarodnog zakona mijenjao je Dejtonski sporazum protiv vođe srpskog i hrvatskog naroda, te bez saglasnosti institucija Republike Srpske. Zbog toga kad-tad to sve mora da padne u vodi, to je temelj izgrađen na pijesku.
RTRS: U nekim segmentima navodilo se i da Dodik krši Dejtonski mirovni sporazum, iako ga on zapravo pokušava da sačuva od kompletnog bošnjačkog političkog korpusa, prvenstveno Bakira Izetbegovića, ali i Valentina Incka i još nekih predstavnika međunarodne zajednice?! Čini se da se sada to mijenja?
KESIĆ: Ameriku interesuje Dejtonski sporazum, jer on garantuje stabilnost. Ali nešto što su oni tek sada počeli da shvataju, jeste da je on nelegalno izmijenjen. Shvataju da je to osnovni problem u BiH. Važno je reći da su i Hrvati otvorili svoje predstavništvo u Vašingtonu. Kada se tamo čuje i njihov glas, tačnije nezadovoljstvo, svima će biti jasno šta se dešavalo i zbog čega su nastali problemi. Јasno je sada da se želi stvoriti unitarna BiH, da se ignoriše Dejtonski i Vašingtonski sporazum, te da se krši osnovna garancija za ljudska prava. U Vašingtonu se pogled na BiH mijenja, mnogo kritičnije se gleda i razmišlja o ovoj zemlji, što RS otvara prostor za djelovanje. Podsjetimo, predsjednik Dodik je dobio sankcije i zbog navodnog nepoštovanja institucije BiH, a vezano za odluku Ustavnog suda o Danu Republike. Ali sada se vidi da se to mijenja. Evo mi ćemo za mjesec dana ponovo da slavimo Dan Republike. Vjerujte, neće biti pritiska kao prošle godine. Doskoro je prethodna administracija krojila igru koja je išla na štetu Republike Srpske. Sada je dugačija situacija. Stara administracija je na neki način željela da kazni Dodika zbog nepoštovanja njihove želje o centralizovanoj BiH, kao i zbog priče o otcjepljenju Srpske. Sada vidimo da kod Trampa postoji visok nivo tolerancije za političare, koji govore o potrebi izlaska iz Evropske unije. Obamina administracija bi odmah prijetila tim političarima, međutim Tramp na to tako ne gleda. Time je i na strani Republike Srpske.
RTRS: Odlazi li Brajan Hojt Јi?
KESIĆ: Znam da treba da ide za ambasadora u Makedoniji. I njemu i Makedoncima želim sreću. Drago mi je da se taj čovjek više neće baviti Srpskom. On je sam sebe postavio kao portparola jedne stare politike, koja je suprotna politici Trampove administracije. Njegovi stavovi su u sukobu spoljne politike koju američki predsjednik želi da izgradi. Svojim odlaskom olakšava situaciju u SAD kada su interesi RS u pitanju.
RTRS: Ipak, Reks Tilersen ostaje državni sekretar SAD?!
KESIĆ: Sekretar Tilersen dobio je zadatak da reformiše Stejt department. Sada vidimo da je krenuo sa ozbiljnom pričom. Prvo je odlučio da smanji broj zaposlenih. Dalje, u njegovom djelovanju vidljivo je da se Amerika neće mješati u unutrašnja pitanja, ljudi mogu da žive i u drugim sistemima, tačnije sistemu liberalne demokratije. U tom novom kontekstu spoljne politike Јia ima prostora za nove ideologije, političke sisteme. Tako da je Tilersen otvorio vrata novoj politici pogodnoj i za Republiku Srpsku.
Izvor: Bojana Milaković/RTRS