BiH po mjeri AID-a: Ratni zločini, mudžahedinski kampovi i pravosudne farse
Nakon presude hercegbosanskoj šestorci pred Žalbenim vijećem Haaškog tribunala za udruženi zločinački poduvat i međunarodni oružani sukob u BiH, bh. pravosuđe izvelo je još jedan, u nizu brojnih pravosudnih igrokaza.
Hamdija Abdić - Tigar, odbornik SDA i "dokazani patriota"
Posljednja takva epizoda slučaj je Hamdije Abdića – Tigra iz Bihaća. Tigar je zadnje tri godine odbornik SDA u Gradskom vijeću Bihać. Uhapšen je po nalogu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona sa još četvoricom pripadnika tzv. Armije BiH zbog osnovane sumnje da je počinio zločin, odnosno, ubistvo generala Hrvatskog vijeća obrane, Vlade Šantića, u martu 1995. Šantić je u večeri s 8. na 9.marta nestao i do danas nije pronađeno njegovo tijelo. Abdić je 24 sata nakon lišavanja slobode, pušten, po nalogu Kantonalnog suda u Bihaću. Hrvatska javnost u BiH smatra kako je nalogodavac ubistvaHVO-ovog generala, Vlade Šantića, komadant 5. korpusa tzv. Armije BiH, Atif Dudaković.
Enes Јahić – vojni ataše OS BiH učestvovao u zločinima nad Srbima u Konjicu?
Osim Tigra, uhićenapšen je i Enes Јahić, visoki oficir Oružanih snaga BiH, trenutno na funkciji vojnog atašea Ambasade BiH u Holandiji. Državno tužilaštvo Јahića dovodi u vezu sa ratnim zločinima nad srpskim civilima u selu Bradina u Konjicu. Јahić je bio na čelu posebne policijske postrojbe iz Konjica tijekom napada na srpske civile u Bradini, a prošle je sedmice uhapšeno još 13 bivših pripadnika tzv. Armije BiH i civilne policije MUP-a tzv. RBiH zbog zločina u Konjicu. Јahić je inače, 2014. odlikovan američkim ordenom za zasluge u zajedničkoj službi kao učesnik razmjene u štabu CENCOM-a, američkih oružanih snaga u Floridi gdje je radio na poslovima strateškog planiranja i vojnih analiza.
Senad Mašović, bivši pripadnik "Alahove vojske" novi načelnik Zajedničkog štaba OS BiH?
U idućem periodu na čelu Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH trebao bi biti Bošnjak, a prema navodima medijima, izgledni je kandidat Senad Mašović koji uživa podršku SDA.
Mašović je inače bivši pripadnik 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH, a bio je i jedan od pukovnika pri Vojsci Federacije BiH u čiji je sastav ušla i 7. muslimanska kao "Sedma viteška mehanizovana brigada". Bila je to vodeća bošnjačko-muslimanska jedinica u ratu u čijem su sastavu bili brojni mudžahedini uz tadašnje Muslimane. Mašović je trenutno zamjenik načelnika Zajedničkog štaba OS BiH. Vojne edukacije pohađao je u Turskoj nakon što mu je Visoko vojno učilište u Zagrebu odbilo zahtjev za školovanje upravo zbog ratnog angažmana u 7. muslimanskoj.
Šemsudin Mehmedović – policajac, parlamentarac, promotor terorizma i omiljeni kum mudžahedinima
Šemsudin Mehmedović, jedan je od osnivača SDA, ratni načelnik Policijske stanice Tešanj i načelnik Centra službe beubjednosti Doboj sa sjedištem u Tešnju. Nakon rata bio je ministar unutrašnjih poslova u Vladi Zeničko-dobojskog kanrona, a zatim ministar saobraćaja i komunikacija ZDK.. Bio je i poslanik u Parlamentu FBiH i u dva mandata poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Mehmedović se s trojicom zastupnika razišao s SDA i sada djeluje kao poslanik Neuavisnog bloga u Parlamentu BiH. SIPA je Mehmedovića 2013. godine prijavila Kantonalnom tužilaštvu ZDK-a zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih materija, ali je Tužilaštvo odustalo od istrage. U skrivenim podzemnim skladištima pronađeno je oko 800 punjenja za ručne raketne bacače iranske proizvodnje te oko 60 granata za bestrzajne topove.
Takođe, u julu 2013. Mehmedović je uhapšen zbog sumnji da je počinio ratne zločine protiv srpskih civila na području Opštine Tešanj, od proljeća 1992. do jeseni 1993. SIPA je Tužilaštvu BiH podnijela i izvješće protiv Mehmedovića pod optužbama da je uticao i prijetio svjedocima i policijskim službenicima SIPA-e tokom hapšenja.
Mehmedović je prema navodima tada osumnjičen da je planirao, naređivao i lično učestvovao u hapšenjima, pritvaranju i ispitivanju srpskih civila. Pored toga, Mehmedović je bio osumnjičen i za nečovječno postupanje, zatvaranje, zastrašivanje i mučenja srpskih civila. Takođe, u ljeto 1993. policajci tzv. Armije BiH pretukli su srpskog civila koji je od posljedica i preminuo, a Mehmedović kao načelnik CSB-a nije učinio ništa na kažnjavanju počinioca. Osim Mehmedovića, osumnjičen i uhapšen je bio i Sead Dizdarević, policijski službenik MUP-a ZDK-a koji je zaposlen kao istražilac u Odjelu kriminalističke policije i Policijske uprave Tešanj. Povezuje ga se, upravo, s Mehmedovićem da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva jer je kao saučesnik učestvovao u premlaćivanju srpskog civila iz Јelaha.
Amir Ahmić – oficir za vezu s Haaškim tribunalom i osumnjičeni za ratne zločine
Uz Mehmedovićevo ime u krivičnoj prijavi, stajalo je i ime Amira Ahmića, oficira za vezu sa Haaškim tribunalom, a nekadašnjeg AID-ovca koji je takođe uhapšen jer je postojala osnovana sumnja kako je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno, planirao, izdavao naredbe i lično učestvovao u hapšenjima i pritvaranjima Srba u tom području.
Međutim, Državno tužilaštvo nije dalo saglasnost za hapšenje Mehmedovića i drugih niti je o hapšenju bio upoznat tadašnji postupajući tužilac. Predmet "Mehmedović i drugi" nikada nije bio formiran, a SIPA je tada optužila Tužilaštvo BiH da opstruišu istragu. Tadašnji direktor SIPA-e bio je Goran Zubac koji je, simbolično, nakon naloga za hapšenjem Mehmedovića, i smijenjen.
Zeničke policajce obučavala "muslimanska braća"
Šemsudin Mehmedović već se dugi niz godina dovodi u izravnu vezu sa ratnim zločinima, mudžahedinskim jedinicima, organizacijama koje finansiraju terorističke aktivnosti. Dnevnik.ba već ranije je pisao kako je, upravo, Šemsudin Mehmedović, bio omiljeni kum mudžahedinskim borcima i Bošnjakinjama jer ih je, na taj način, nakon 1995. ostavljao u BiH i osiguravao im državljanstva BiH. Za vrijeme Mehmedovićevog upravljanja zeničko-dobojskim MUP-om, obuke bošnjačkim policajcima, vršili su bivši mudžahedini, i to pripadnici organizacije Muslimanskog bratstva.
Prava prijateljstva vječno traju: Mehmedović i zemlje Bliskog istoka
Inače, Mehmedović je nedavno trebao posjetiti jednu od NATO-ovih škola u Njemačkoj kao član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH pri Parlamentarnoj skupštini BiH, a prema navodima medija, nije dobio saglasnost američkih vlasti upravo zbog sumnjive ratne i poratne prošlost. Mehmdović je, inače, i član Grupe prijateljstva zemalja Bliskog istoka pri Parlamentarnoj skupštini BiH.
Abu Hamza pušten iz pritvora kada je Osmica došao na čelu OBA-e
Među Mehmedovićevim poslaničkim pitanjama našla su se i dva vezana za status "Abu Hamze", odnosno Imada el-Misrija, mudžahedina koji je bio pritvoren u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu, a pušten na slobodu prošle godine jer više nije "prijetnja po bzbjednost BiH" i to naredbama ministra bezbjednosti u S BiH, Dragana Mektića i novog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, Osmana Mehmedagića.
Šefik DŽaferović: Tužilaštvo naredilo nesprovođenje istrage
Šefik DŽaferović, potpredsjednik SDA, bivši načelnik policije (CSB) u Zenici i Zavidovićima, a od 1996. bio je sekretar Agencije za informisanje i dokumentaciju (AID). Bivši je predsjednik Skupštine u Zeničko-dobojskom kantonu, odnosno, delegat u Domu naroda FBiH. Od 2000. godine DŽaferović je u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, potom u Predstavničkom domu PS BiH. Aktualni je predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH.
Istragu protiv Šefika DŽaferovića 2015. godine tražio je bivši potpredsjednik Federacije BiH, Mirsad Kebo, koji je Državnom tužilaštvu dostavljao dokumente koji navodno dokazuju DŽaferovićevu krivičnu odgovornost zbog prikirivanja ratnih zločina mudžahedina u mjestu Vozuća kod Zavidovića. Međutim, Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu o neprovođenju istrage protiv DŽaferovića.
Prema navodima Mirsada Kebe, u informaciji o DŽaferovićevoj ulozi u ratu, a za što je kasnije rekao da je "ponosan", stoji kako su on i Sakib Mahmuljin 18. 04. 1994. prilikom posjete Vozući imali saznanja o tome da je jednom srpskom civilu El – mudžahid odrubio glavu jer su bili udaljeni 10 metara od mjesta zločina.
Poslanici SNSD-a nekoliko su puta tražili smjenu Šefika DŽaferovića s mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH, a koju je podržao i Nikola Lovrinović ( HDZ BiH).
Osman Mehmedagić – od Alijinoj tjelohranitelja do direktora državne sigurnosne agencije
Od 2015. godine novi direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH je Osman Mehmedagić zvani Osmica. U Mehmedagićevoj biografiji mrlje su iz ratne, ali i poratne prošlosti. Neposredno pred imenovanje funkcioneri SDA su govorili kako je "imenovanje je već dogovoreno u SDA i Predsjedništvu BiH“" Mediji su pisali kako je Mehmedagić imenovan na zahtjev Bakira Izetbegovića, lidera SDA i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Mehmedagić je ranije bio načelnik Odjela za tajno praćenje i osiguranje osoba u OBA-i. Mehmedagića srpski mediji u BiH dugi niz godina dovode u vezu sa ratnim zločinima počinjenim nad kolonom vojnika ЈNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, terorizmom i organizovanjem dolazaka mudžahedina u BiH.
Bivši je pripadnik bošnjačke službe, odnosno, Agencije za istrage i dokumentaciju (AID) koja se neslužbeno smatra odgovornom za mnoga politička ubojstva u BiH. Osim toga, Mehmedagić je javnostima poznat kao tjelohranitelj Alije Izetbegovića i pripadnik jedinice "Biseri" tzv. Armije BiH. Osim u AID-u, Mehmedagić je neko vrijeme radio i u tadašnjoj Federalnoj obavještajnoj službi. Vojne obuke prošao je u Turskoj.
Hasan Čengić – imam, logističar tzv. Armije BiH i finansijer terorističkih napada 11. septembra 2001. godine?
Hasan Čengić bivši je tehnički sekretar centrale SDA u Sarajevu i pomoćnik zapovjednika Glavnog štaba tzv. Armije BiH. Čengić je za vrijeme rata u BiH bio glavni logističar tzv. Armije BiH. Radio je i kako imam u Stocu i Zagrebu. Od nedavno je ponovo član Sabora Islamske zajednice BiH.
Čengića mediji dugi niz godina dovode u vezu s finansiranjem terorističkih grupa i organizacija u BiH, regrutovanje mudžahedina iz bliskoistočnih zemalja u BiH. Neko vrijeme bio je poslanik u Parlamentu FBIH, izaslanik u Domu naroda PS BiH i sabornik u Saboru IZ-a u dva mandata. Američke službe su 1996. tražile od Alije Izetbegovića da Čengića smijeni s mjesta zamjenika ministra obrane. SDA je tada ocijenila "da rad i djelovanje Hasana Čengića na poslovima nabavke oružja nije bio protivan stavovima i odlukama najviših organa Stranke".
Mediji u BiH navodili su i kako je antikorupcijski tim OHR-a vodio istragu protiv Hasana Čengića jer je navodno "svojeručno potpisao transfer novca namijenjen terorističkim napadima 11. septembra 2001. godine". Čengićevo djelovanje usko je,prema navodima medijima, povezano sa brojnim islamističkim organizacijama, udruženjima i institucijama u svijetu. U prilog tome su i navodi kako je Čengić svojevremeno sarađivao i sa Saudijcem Vael Hamza Јelaidanom, jednim od ključnih ljudi za finansiranje Al Kaidine terorističke mreže. Čengić je, navodno, Јelaidanu, osiguravao novce koji bi mogli biti korišteni za terorističke napade diljem svijeta. Čengić je, također, neko vrijeme vodio i humanitarnu organizaciju Third World Relief Agency (TWRA), a 1993. godine na račune kojima je upravljao Јelaidan prebačeno je sedam miliona 758 hiljada američkih dolara te četiri miliona i 250 hiljada tadašnjih njemačkih maraka. Pretpostavljalo se kako se tim novcima finansiraju islamistički regruti i njihove aktivnosti po BiH i svijetu.
Alispahićev put: Od začetnika terorističkog kampa do profesora bezbjednosti
Bakir Alispahić bivši je ministar unutrašnjih poslova tzv. Republike BiH, nekadašnji načelnik CSB-a u Sarajevu i direktor Agencije za istrage i dokumentaciju (AID). Alispahić je međunarodnim javnostima poznat kroz navodni špijunsko-teroristički kamp na Pogorelici kod Fojnice zbog čega je, između ostalog, od 2003. na crnoj listi američkog Stejt Departmenta.
Zbog Pogorelice na američkoj crnoj listi
Na inzistiranje IFOR-a, odnosno snaga predvođenih NATO-om u BiH, zaduženih za sprovođenje Dajtonskog mirovnog sporazuma, 1996. Alispahić je smijenjen s mjesta ministra policije zbog dovođenja u vezu s organizacijom kampa na Pogorelici kod Fojnice, u kom su se, navodno, pripadnici MUP-a tzv. RBiH i AID-ovi obavještajci, čak i dobrovoljno prijavljivali, za (anti)terorističke obuke i operacije obračuna s kriminalnim miljeom u Federaciji BiH.
Tada je uhapšeno nekoliko pripadnika MUP-a tzv. RBiH i radnika Iranske obavještajne službe koji su radili kao instruktori.
Špijunaže za Irance, obuka AID-ovaca i policajaca i zloglasne Ševe
Alispahić je u tom razdoblju, bio glavni "logističar i časnik za vezu" između MUP-a RBiH i Islamske Republike Iran, odnosno bošnjačkih policajaca – učenika i iranskih - učitelja, i jednih i drugih podjednako, navodnih potencijalnih terorista. Alispahića su mediji godinama dovodili u (ne)izravnu vezu s švercom oružja, hrane, krađu imovine sarajevskih Srba koji bi nestajali preko noći, kriminalnim sarajevskim grupama Ramiza Delalića Ćele, kao i specijalcima MUP-a RBiH, famoznim Lastama i Ševama.
Međutim, istinu o navodnom najvećem špijunsko-terorističkom kampu u BiH, a zasigurno i u regiji, činjenice i dokaze o tome tko je stranim borcima, kako i zbog čega, odobravao državljanstva BiH, kako se financirala Armija BiH preko raznih islamskih (para)organizacija, zbog čega su, zapravo, brojni mudžahedini ostali i nakon rata u BiH,a neke se od njih dovodilo u vezu s ubojstvima hrvatskih policajaca i povratnika po Središnjoj Bosni, javnosti su trebale saznati kroz sudski postupak protiv Alispahića i drugih.
(Anti)terorističke jedinice planirale likvidirati i Јadranka Prlića?
Iako su 2002. po nalogu tadašnjeg Federalnog tužilaštva uhapšeni Bakir Alispahić, Irfan Ljevaković i Enver Mujezinović zbog postojanja osnovanih sumnji špijunaža za Iran i političkih ubojstava i organizacija kampa koji je služio za obuku i pripremanje terorističkih akcija, pravosuđe je (ne)opravdano zakazalo.
Planirali su, kako se tada navodilo, po nalogu samog državnog vrha ubojstva bh. intelektualaca Bošnjaka, ali i Hrvata, poput Ivana Bandera i Јadranka Prlića. Terorističke akcije trebali su izvesti upravo pripadnici (anti)terorističkih grupa obučavanih u fojničkom kampu.
Oslobađajuća presuda po svim tačkama optužnice
Ipak, optužnica protiv Alispahića i drugih, uskoro je s "kampa Pogorelice", odnosno, organizacije vježbih za teroriste u saradnji s iranskom obavještajnom službenom i sprječavanja kaznenog procesuiranja osoba osumnjičenih za terorizam, preinačena u "pokušaj atentata Fikreta Abdića", a sve trojica osumnjičenih, oslobođeni su pravomoćno, pred Vrhovnim sudom Federacije BiH krivične odgovornosti po svim tačkama optužnice.
Alija Izetbegović: Kontakti s Vladom tzv. RBiH legalni
Alija Izetbegović tada je izjavio kako su kontakti Vlade RBiH s Iranom bili legalni, a iranska diplomatija u BiH kako nikada nisu organizovali bilo kakvu obuku niti kamp mimo izričitog ranijeg zahtjeva Vlade tzv. RBiH.
Čustović: Legalni i legitimni kamp, kao pripadnik MUP-a tzv. RBiH upućen sam na Pogorelicu
Nedim Čustović svojevremeno je bio i šef kabineta ministra bezbjednosti BiH, Tarika Sadikovića koji je potvrdio kako je prošao obuku u kampu na Pogorelici.
"Tačno je da sam prošao obuku u 'Pogorelici', ali sudskom odlukom je potvrđeno da to nije imalo nikakve veze s terorističkom obukom. To je bio legalni i legitimni kamp za obuku MUP-a tzv. RBiH, čiji sam bio pripadnik", rekao je Čustović. Izjavio je i kako je kao službenik MUP-a upućen na obuku u ovaj kamp koju je i završio.
"Radilo se o antiterorističkoj i kontraobavještajnoj obuci", naveo je Čustović.
Alispahić kao svjedok Tužilaštva BiH: Za zločine nad Hrvatima u Trusini saznao nakon rata
Alispahić je 2011. bio i svjedok Državnog tužilaštva u predmetu protiv Zulfikara Ališpage za ratne zločine protiv hrvatskih civila u Trusini kod Konjica. Alispahić je tada rekao kako mu "nisu poznati detalji tog zločina jer MUP nije bio nadležan za incidente u koje je bila uključena tzv. Armija BiH".
"Meni Trusina nije bila poznata ni po kojem osnovu, tako da o počinjenim zločinima nemam neposrednih saznanja", rekao je Alispahić.
Alispahić karijeru nastavio kao profesor na Fakultetu za kriminalistiku
Iako je Predsjedništvo SDA Bakira Alispahića 2014. godne smijenilo s pozicije čelnika Grupe za sigurnosnu politiku u SDA-u, zadnjih nekoliko godina, Alispahić je profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i beubjednosne studije Univerziteta u Sarajevu.
AID-ova BiH
Uz pravosudnu farsu u "slučaju Pogorelice" , uloge Šefika DŽaferovića, Šemsudina Mehmedovića i drugih, jasno je kako se istina o zločinima za vrijeme rata u BiH, kasnijim političkim ubistvima, direktnim i bliskim vezama bošnjačkog političkog rukovodstva s islamskim svijetom, nikada i neće saznati. Institucionalno i sistemsko organiovanje, planiranje i provođenje zamisli i namjera AID-ovih struktura i danas traje i to upravo, zahvaljujući istaknutim sadašnjim ili bivšim članovima SDA. Dvije su BiH – jedna je ona iluzorna, buduća članica EVropske unije, a druga realna – AID-ova BiH.
Izvor: Dnevnik.ba