latinica  ћирилица
06/01/2018 |  09:35 ⇒ 15:39 | Autor: RTRS

Čubrilović: Moramo biti hrabri i vizionari kao 1992.

Republika Srpska mora biti ekonomski snažna, mora oživjeti privredu, izgraditi infrastrukturu, ojačati obrazovni sistem. Moramo očuvati i razvijati kulturnu baštinu, svu snagu usmjeriti na demografsku politiku, kaže Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, u intervjuu za "Nezavisne novine".
Nedeljko Čubrilović - Foto: RTRS
Nedeljko ČubrilovićFoto: RTRS

"Moramo razvijati institucije i problemima prići na sistemski način. Ne smijemo rješenja donositi ad hok", poručio je Čubrilović.

Kako ocjenjujete predstojeću proslavu Dana Republike?

- Za nas je to veoma važan datum, jer je toga dana stvorena Republika Srpska, zahvaljujući čemu je srpski narod opstao na ovim prostorima. Srpska je nastala u želji srpskog naroda da sačuva vlastiti identitet i slobodu. Poslanici srpskog naroda iskoristili su svoje demokratsko pravo i proglasili Skupštinu srpskog naroda u BiH. Zahvaljujući toj hrabroj i vizionarskoj odluci, uspjeli smo da preživimo rat. Ali, to je sada dio istorije. Danas moramo postaviti nove prioritete da bismo ostvarili isti cilj. To je sada ekonomski razvoj, kojem se moramo posvetiti na isti hrabar i vizionarski način kako su to učinili poslanici 1992. godine. Republika Srpska mora biti ekonomski snažna, mora oživjeti privredu, izgraditi infrastrukturu, ojačati obrazovni sistem. Moramo očuvati i razvijati kulturnu baštinu, svu snagu usmjeriti na demografsku politiku.

To lijepo zvuči na papiru, ali kako to ostvariti u praksi?

- Moramo razvijati institucije i problemima prići na sistemski način. Ne smijemo rješenja donositi ad hok. Ponavljam, potrebna nam je hrabrost i vizija.

Ali, kako to ostvariti kada stalno svjedočimo "prepucavanjima" između vlasti i opozicije. Evo, zadnji primjer je u vezi s postrojavanjem ili nepostrojavanjem vojnika na Dan Republike Srpske. Kako raditi u takvoj atmosferi?

- Ne mislim da je to suštinsko pitanje. Vrlo jednostavno-svako ima svoje ustavne nadležnosti i samo treba da ih poštujemo. U konkretnom slučaju-zna se ko ima nadleženost da postrojava vojnike Oružanih snaga BiH. Sve ostalo je politizacija, potpuno bespotrebna politizacija, jer trošimo energiju na podjele, koje na kraju neće donijeti ništa dobro.

Kako procjenjujete rad Narodne skupštine Srpske u 2017. godini?

- Bez obzira na probleme koje smo imali u posljednjem kvartalu 2017. godine, Narodna skupština je i ove godine bila najefikasniji parlament u BiH. Održali smo 11 sjednica, od čega sedam redovnih, ukupno smo zasjedali 38 dana. Skoro svaki mjesec smo imali zasjedanje. Usvojili smo ukupno 53 zakona, od čega 42 planirana Programom rada. Usvojili smo ukupno 59 tematskih cjelina. Istovremeno, u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojeno je svega pet zakona, a u FBiH su usvojili 35 zakona. Narodna skupština Srbije usvojila je 86 zakona, a Sabor Hrvatske 62 zakona. Kada tako poredamo stvari, može se vidjeti da smo radili dobro. Naravno, moram da kažem da treba razmisliti o načinu na koji se planira rad, koliko je realno da se program postavlja preambiciozno ili ga treba prilagoditi realnosti.

Godinu su obilježili i ozbiljni incidenti, poput tvrdnji opozicije da im se sprečava rad i da se na njih vrši pritisak...

- Mislim da ste upotrijebili dobar izraz-incidenti. Kao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao sam da ću učiniti sve da najviša zakonodavna institucija u Srpskoj nesmetano radi. I učinio sam sve da lidere političkih partija dovedem za isti sto, da razgovaraju, da pokušaju formirati zajedničku komisiju da tu situaciju prevaziđemo mirno i dostojanstveno, na obostranu korist. Kako se to završilo, znate i sami. Putem medija sam čuo da komisija ne može da se usaglasi, ali uprkos tome ne mislim odustati od saradnje s liderima partija u parlamentu. Ali opet ne treba biti nezadovoljan, vidjeli ste parlamente u regionu u kojima su se dešavale mnogo gore stvari-od štrajkova, blokada, udaranja cipelom, bacanja predmeta po sali, tuče. Sa zadovoljstvom mogu reći da kod nas takvih scena nije bilo, a takve stvari zaista nikome i ne trebaju. Ova godina nam je izborna i zato apelujem na sve da očuvaju civilizovani diskurs i jedinstvo koje nam je zaista potrebno. Ne smijemo zaboraviti da nas narod gleda.

Raspored poslanika i klubova u parlamentu sada ne odražava narodnu volju izraženu na prošlim izborima. Šta ćemo s "papcima"? Kako se izboriti protiv prelijetanja i prodaja mandata?

- Ako to posmatrate čisto s pravne strane, to je legitimno. Po pozitivnim zakonskim propisima vlasnik mandata je poslanik i može njime raspolagati kako on želi. Međutim, poznata je izreka da je ponekad tanka linija između demokratije i anarhije. Zato zagovaram jačanje institucija, jačanje kontrole, jer demokratija podrazumijeva i mehanizam samokontrole vlasti. Sa druge strane, jasno je da se prilikom tih prelazaka rijetko radilo o ideološkim motivima i iskrenim uvjerenjima. Bojim se da je to često bilo iz ličnih interesa i mislim da su građani svjesni da se tu ne radi nužno o zastupanju interesa onih koji su te ljude izabrali u parlament. Takve pojave ruše i dignitet Narodne skupštine Republike Srpske, a nisu dobre ni za demokratiju.

Želim da vjerujem da će najbolji sud o tome dati sami građani i da će na izborima kazniti sve one za koje je očigledno da su tako postupili prvenstveno iz ličnih razloga.

Funkciniše li vladajuća većina u Narodnoj skupštini Srpske? Čini se da je poslije glasanja u vezi s Ljubijom došlo do određenih trzavica?

- Koalicija između DNS-a i SNSD-a je najstarija koalicija ovdje i sigurno je da jedno glasanje to ne može da poremeti. Najvažnije je da komunikacija između partijskih lidera i rukovodstva nije prestajala ni u jednom trenutku. Koalicija ne znači da su njeni članovi istomišljenici po svim pitanjima. Ni mi nismo istomišljenici, ne poklapaju nam se uvijek razmišljanja i ideje i to je normalno. Svaka od stranaka koja čini koaliciju ima svoje programe i svoje prioritete. Program DNS-a je izgradnja institucija, jer mislimo da se samo tako Republika Srpska može dobro pozicionirati unutar BiH. Tako se najbolje štiti Srpska i postojeće ustavno uređenje i izbjegava uticaj pojedinih ambasada u BiH. Institucije moraju biti iznad pojedinca i iznad političkih partija. To je politika DNS-a i vjerujem da će to građani prepoznati na narednim izborima i dati nam veće povjerenje kako bismo mogli ove ciljeve promovisati i ostvariti.

S kojim stepenom sigurnosti možete reći da će nakon 2018. ostati ova ista koalicija na vlasti u Republike Srpske?

Ne mogu pogađati, niti iznositi stavove mimo stavova moje partije. Јoš je rano za priče o postizbornim koalicijama.

Izvor: Nezavisne novine