Dan državnosti Srbije: Ovo je vijek srpske slobode (FOTO/VIDEO)
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u pozdravnom govoru istakao je da nema boljeg mjesta da okupi Srbe od Orašca, mjesta gdje je na najbolji mogući način sublimirana istorijska težnja srpskog naroda za slobodom.
"Srbi su sav svoj život proveli u neprestalnoj borbi za slobodu. Nisu oni iznjedrili samo jednog Karađorđa, već mnoge Karađorđe i znane i neznane junake. Srbi su do slobode morali da prođu i kroz mnoge istorijske zablude, kao što je bila Јugoslavija. Šta god rekli, Srbi su stvarajući Јugoslaviju, htjeli da stvore slobodu, ne samo za sebe, već i za druge narode. Oni su nakon njenog raspada stvorili svoje države, a srpski narod je dobio dvije - Republiku Srbiju i Republiku Srpsku", istakao je Dodik.
On je istakao da mu je posebna čast što ima priliku da u jedinstvenom danu za Srbiju pošalje poruke okupljanja i jednstva srpskog naroda, učuvanja njegovog identiteta i ponosa.
"Srbi su u prošlom vijeku bili stradalnički narod, a ovaj neka bude vijek srpske slobode", poručio je Dodik.
Okupljenima u Orašcu obratio se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Danas je Sretenje, veliki dan, Dan državnosti naše Srbije, dan kada slavimo Srbiju i odajemo počast onima koji su postavili temelje naše državnosti", rekao je predsjednik Vučić.
Plamen iz Orašca, naglasio je Vučić, osvijetlio je put ne samo Srbima, već svima koji su živjeli u ropstvu. On je istakao da su se Srbi okupili 1804. zbog ljubavi prema slobodi i pravdi, da su iz tog razloga uspjeli da pobijede Otomansko carstvo i da su to dvije "svete vrijednosti" koje i danas okupljaju Srbe i koje se proslavljaju.
"Na Dan državnosti želim da kažem da jeste dugačak put pred nama, podigli su planinske vijence uslova, ali mi smo potomci onih ljudi koji su se ovdje prije 300 godina okupljali i čela su nam visoko i imamo da kažemo ono što je Hanibal rekao kad je krenuo na Rim: ili ćemo naći put ili ćemo ga sami napraviti", rekao je Vučić.
On je rekao da je zahvaljujući mudroj politici kojoj "nas je gospodar Miloš učio", Srbija danas jaka i poštovana zemlja u svijetu.
"Idemo ka članstvu u EU, ali gradimo naša prijateljstva sa Rusijom, Kinom i drugim zemaljama svijeta", rekao je Vučić.
On je istakao da Srbija mora da brine o svom potomstvu i da je trenutno najveći problem sa kojim se suočava smanjenje broja stanovnika.
"Možemo da izgradimo fabrike i otvorimo radna mjesta, pravimo kliničke centre, mostove i sprovedemo sve moguće i nemoguće reforme, ali nam je sve to džabe ako nema ljudi ni naroda, ako ovde u našoj junačkoj Šumadiji bude sve manje djece", rekao je Vučić.
Obilježavanju i odavanju počasti su, osim velikog broja građana, prisustvovali premijeri Srbije i Srpske Ana Brnabić i Željka Cvijanović, kao i predsjednik Skupštine Srbije i Srpske Maja Gojković i Nedeljko Čubrilović, te ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović, potpredsjednik Skupštine Srpske Nenad Stevandić, kao i ministri u Vladi Srbije, Vojske Srbije, te predsjednik Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske Milorad Pupovac.
Prije početka državne ceremonije, patrijarh srpski Irinej služio je liturgiju.
Vijence na grob voždu Karađorđu položili su Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, a potom je uslijedio umjetnički program "Korak ka Evropi".
Prethodno je predsjednik Srpske uručio predsjedniku Srbije Ordenom Republike Srpske na ogrlici.
Dan državnosti - Sretenje, obilježava se u Srbiji na dan kada je u Kragujevcu 1835. usvojen prvi srpski Ustav - Sretenjski ustav koji je praktično označio i početak stvaranja samostalne i nezavisne države.
Srpska revolucija, kako ju je nazvao njemački istoričar Leopold Ranke, započeta je Karađorđevom bunom na Sretenje 1804. godine, a završena je decenijama kasnije, zahvaljujući mudrosti knjaza Miloša Obrenovića.
Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, donesena je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović.
Odluci o podizanju ustanka prethodila je sječa knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti.
Prvi srpski ustanak najprije je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje.
Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine.
Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju.
Prema riječima Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspješnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.
Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.
Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donesen prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan Sretenjskim, a koji je bio ustrojen po uzoru na francuski i belgijski. Tekst ustava, neobično liberalan za tadašnje prilike, izradio je Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik.
Dan državnosti Srbije praznuje se 15. i 16. februara, a ponovo je počeo da se obilježava od 2002. godine.
POVEZANE VIЈESTI:
Dodik odlikovao Vučića ordenom Republike Srpske na ogrlici (FOTO/VIDEO)
Јača podrška projektima u Srpskoj i srpskim sredinama u Hrvatskoj