Uoči sutrašnjeg trilateralnog sastanka: Hoće li biti dogovora o teritorijalnom razgraničenju? (VIDEO)
Politički analitičari nisu optimisti da bi Aleksandar Vučić, Kolinda Grabar Kitarović i članovi Predsjedništva BiH mogli postići konačan dogovor o teritorijalnom razgraničenju, što je bio jedan od ključnih zahtjeva, koji su tokom nedavne posjete Zapadnom Balkanu, ispostavile evropske diplomate.
Predsjedavajući Predsjedništva Dragan Čović izjavio je da bi bilo dobro ako bi sutra u Mostaru Bakir Izetbegović napravio iskorak prema Srbiji.
Format trilateralnih sastanaka učestao je među liderima Zapadnog Balkana. „Vjetar u leđa“ međusobnim razgovorima je nedavna posjeta predsjednika Evropske komisije, Žana Kloda Јunkera, koji je nedvosmisleno poručio zemljama regiona da EU prilikom proširenja ne želi da uvozi bilateralne sporove.
"Treba, takođe, okončati i zaključiti sve teritorijalne sukobe prije pristupanja EU, trebamo da izvezemo stabilnost, a ne možemo da uvezemo nestabilnost u EU", rekao je Јunker.
Skoro tri decenije od raspada zajedničke države nije utvrđena granica između BiH i Hrvatske na rijeci Uni kod Kostajnice, te izlaz na otvoreno more kod Neuma. Enklava Međurječje, dio opštine Rudo okružen Srbijom, te zahtjev Beograda za proširenje teritorije kod hidroelektrana na Drini i dijelu pruge Beograd-Bar godinama komplikuju komšijske odnose. Istovremeno, Srbija i Hrvatska nikako da se dogovore o granici na Dunavu.
Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milojević smatra da je Hrvatska u rješavanju graničnih sporova u prednosti u odnosu na komšije.
"Hrvatska nastupa kao zemlja članica EU po principu uzmi ili ostavi. Ti nećeš da riješiš pitanje granice OK, ja mogu i ima načina da te stopiram na putu ka EU, kao što to Grčka radi Makedoniji", ističe Milojević.
Izmjene Izbornog zakona su unutrašnje političko pitanje koje hrvatski političari iz BiH mjesecima pokušavaju da internacionalizuju. Stoga ne bi bilo iznenađenje da se upravo zbog uticaja Hrvatske sutra u Mostaru povede rasprava o legitimnom predstavljanju naroda.
"Pojedine teme biće na stolu kao što je za Hrvate najvažnije pitanje, a rekao bih i za BiH, izmjene Izbornog zakona BiH. Ali zbog stava bošnjačke politike da namjerava ponovo da bira člana Predsjedništva hrvatskog i pokojeg hrvatskog delegata, ta rasprava neće otići dalje od hrvatskih zahtjeva za izmjenama", ističe Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista iz Mostara.
Cvijetin Milojević ističe da u ovoj situaciji, koja se tiče Izbornog zakona, htjeli ili ne htjeli, predstavnici Republike Srpske konkretno - srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić -kao što je činio predsjednik Srpske, moraće stati na stranu pravde, odnosno u ovom slučaju, na stranu hrvatskog naroda.
Predsjednici Srbije i Hrvatske te bh trojac sutra će pokazati jesu li spremni da region povedu ka EU ili će kod pojedinaca preovladati balkanski mentalitet.
Kako to izgleda, vidjeli smo u decembru prošle godine kada je Bakir Izetbegović u Beogradu neprimjereno i nediplomatski usred pres-konferencije odustao od prethodno usaglašenog stava Predsjedništva BiH o Kosmetu.