latinica  ћирилица
13/06/2018 |  17:56 ⇒ 22:38 | Autor: RTRS

Postaje li BiH migrantski centar?

Postaje li BiH migrantski centar? Ne uspije li reforma evropskog azilantskog sistema, opcija koja se razmatra jeste izgradnja privremenih prihvatnih kapaciteta u zemljama koje graniče sa EU, a na migrantskoj su ruti. Da je ova opcija itekako realna, priznaju i lideri evropskih zemalja. Nakon danskog premijera, to je učinio i austrijski kancelar izjavom da se takvi pregovori već vode.

Bezbjednosni, humanitarni, demografski – rizici su migrantske krize u BiH. Probleme, od kojih vlast u BiH okreće glavu, građanima su sve očigledniji. U to se uvjerila i naša ekipa u Velikoj Kladuši, u koju stižu migranti, zbog blizine Hrvatske i Slovenije.

Problem koji je u BiH sve izražajniji, mogao bi se zadržati jer, prema svemu sudeći, migranti će tu i ostati. Da se pregovori o opciji izgradnje privremenih smještajnih kapaciteta u zemljama van Evrope vode, priznaje i Sebastijan Kurc. Nakon danskog premijera, austrijski kancelar nešto je precizniji.

"Ne bih želio govoriti o detaljima, da ne bih ugrozio projekat. To nema veze sa našim predsjedavanjem. Postoje težnje da napravimo sigurne centre van Evrope, gdje bismo mogli da smjestimo izbjeglice i da im pružimo zaštitu, ali ne i bolji život u centru Evrope. Na tome sarađujemo sa manjom grupom država. Do sada o tome nismo govorili javno, ne zato što to želimo da držimo u tajnosti, već radi svrsishodnog provođenja projekta", rekao je Kurc.

Sve je manje vjere da bi Dablinski sporazum, koji definiše pitanja migranata, realno mogao biti reformisan. U tom slučaju, “Turski model” mogao bi biti alternativa. Evropa je Ankari obećala nekoliko milijardi evra za obezbjeđivanje smještaja za milion migranata, koji na Zapad bježe iz Sirije i drugih bliskoistočnih zemalja. Sličan sporazum sa zemljama Zapadnog Balkana, ako bude bio potpisan, obuhvatao bi značajno manji broj migranata. Takav projekat bi na BiH ostavio krupne posljedice, upozorava struka.

"Naši socijalni i drugi fondovi su opterećeni sa izdržavanim stanovništvom. Ne ide nam u prilog ni koeficijent takozvanog zavisnog stanovništva u odnosu na radnu snagu. Mladih kojih je sve manje, a populacija stari", rekao je demograf Stevo Pašalić.

Delegacija Evropske unije u Sarajevu, kako prenose "Nezavisne novine", ističe da Brisel, ipak, o takvim mjerama još ne razmišlja. U narednom periodu bh. vlastima obećavaju dodatnu pomoć. Prošle sedmice jr za zbrinjavanje migranata u BiH obezbijeđeno milion i po evra. Od 2007. za cijelu regiju čak 208,5 miliona. Finansiran je Prihvatni centar za migrante u Istočnom Sarajevu, a između ostalih, u pripremi je, kako navode, i projekat za snabdijevanje Granične policije, vrijedan dva miliona evra. Pored svega, problem u vezi sa migrantima, prevashodno je bezbjednosnog karaktera, upozoravaju analitičari.

"Ko god kaže da nije opasno i da je sve pod kontrolom, ne govori istinu. Znamo da se desilo nekoliko terorističkih napada u Evropi posljednjih godina, da su u njima učestvovali ljudi koji su ušli Evropu u talasu migracija, tako da opasnost od toga raste", naglasio je analitičar iz Beograda Aleksandar Pavić.

Dok Evropa traži kakvo-takvo rješenje za ovaj problem, bh. vlast od njega u velikoj mjeri još okreće glavu. Za to vrijeme, opštine na migrantskoj ruti pod sve većim su pritiskom, pa uz bezbjednosnu sve je vidljivija i humanitarna kriza. Kako će BiH dalje sa migrantima, moglo bi biti jasnije nakon sastanka Operativnog štaba za pitanja migracija koji je najavljen za sutra.