Nikolić: Kultura je kao hrana
"Zato je dobro što još uvijek književnom scenom vladaju oni koji imaju iza sebe dobra književna ostvarenja i što se oglašavaju mnogi debitanti različitih generacija", navodi Nikolićeva za Srnu.
Njoj je priznanje dodjeljeno za ukupno književno stvaralaštvo i doprinos slovenskom kulturnom i duhovnom jedinstvu na Međunarodnom festivalu poezije "Slovenski zagrljaj", održanom u bugarskom gradu Varna prošlog mjeseca.
"Poezija se ne može pisati izvan vremena u kojem čovjek živi, jer samo tako, svjedočeći vrijeme, da li prošlo ili sadašnje, te baveći se mišlju o budućem, čovjek postaje svjedokom vremena", smatra Nikolićeva.
Ona upozorava da je civilizacija do neočekivane mjere napredovala, da su velike društvene promjene ostavile pečat u svim životnim oblicima, što, nažalost, nije zaobišlo ni pisanu riječ.
"Urušen je sistem vrijednosti i oni koji bi trebali da utiču na njegov `kod` nemaju previše interesovanja za to", ocjenjuje Nikolićeva.
Ona napominje da danas knjigu mogu objaviti svi koji to žele i imaju novac, bez ikakve selekcije i uvida u književnu vrijednost.
"Kod nas i u regionu godišnje bude objavljeno nekoliko stotina pjesničkih knjiga, a samo poneka naiđe na čujniji odjek u široj javnosti. To dovoljno govori o stanju književne scene", konstatuje Nikolićeva i ocjenjuje da je "tržišni pritisak" na poeziju, ipak, izostao.
Ona smatra da su masovni mediji uplovili u svijest čitalaca, potom elektronske forme, gdje se putem društvenih mreža nudi sve i svašta, pa svako preuzima ono što ga najviše interesuje, te nije čudo što nepismenost zauzima primarno mjesto.
Prema njenim riječima, za pisce je danas najpogubnije što sistemski nije riješen njihov status.
"Udruženje književnika Republike Srpske obnovljeno je kao nasljednik Udruženja pisaca BiH, još 1993. godine. Od tada do danas ima status udruženja", naglašava Nikolićeva
Nikolićeva, koja je predsjedavala ovom udruženju, podsjeća da je nadležnom ministarstvu podnijela zahtjev za dobijanje statusa od javnog interesa za Srpsku, za šta se do danas "nema sluha".
U organizaciji Slovenske akademije književnosti i umjetnosti, na završenom 12. Međunarodnom festivalu poezije "Slovenski zagrljaj", u Varni, Republiku Srpsku uspješno su predstavili Јovanka Stojčinović Nikolić i Zlatko Јurić.
U okviru Festivala poezije promovisana je i nova tematska antologija poezije "Rijeka i njena treća obala", čiji je sastavljač bugarska pjesnikinja Elka Njagolova, koja je i predsjednik Slovenske akademije kniževnosti i umjetnosti.
U antologiji je zastupljeno 146 pjesnika iz Јermenije, Bjelorusije, Republike Srpske, Bugarske, Njemačke, Grčke, Estonije, Letonije, Litvanije, Makedonije, Poljske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Ukrajine, Hrvatske, Crne Gore i Češke.
Od srpskih pjesnika zastupljeni su Adam Puslojić, Branislav Veljković, Vera Horvat, Veroljub Vukašinović, Dušan Stojković, Zoran Radisavljević, Јovan Zivlak, Ljiljana Stejić, Ljubomir Simović, Milica Јeftimijević Lilić, te Mićo Cvijetić.
Tu su i Nedeljko Terzić, Radomir Andrić i Risto Vasilevski, kao i pjesnici iz Republike Srpske Željka Avrić, Јovanka Stojčinović Nikolić, Predrag Bjelošević i Ranko Risojević.
"Slovenski zagrljaj" je sveslovenska kulturno-književna manifestacija koja se u Varni održava od 2007. godine, u organizaciji Slovenske akademije književnosti i umjetnosti kojoj predsjedava Elka Njagolova.
Јedan od glavnih ciljeva rada Slovenske akademije jeste zbližavanje, afirmacija i očuvanje zajedničkog jezičkog i kulturnog nasljeđa svih slovenskih naroda.