Usvojen Nacrt sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom
Navodeći da će Nacrt biti upućen Predsjedništvu na izjašnjavanje, Šarović je objasnio da je riječ o međunarodnom ugovoru kojim se unapređuje trgovina sa Turskom.
- Ono što je najvažnije u odnosu na ranija rješenja, jeste to da je prvi put u ugovor unesena odredba, prema kojoj je obaveza Turske da BiH svake godine obezbijedi kvotu za izvoz mesa, s obzirom na to da su govedina i druge vrste mesa do sada bile na punoj carinskoj stopi, bez umanjenja carine, s tim da je turska vlada jednostranom odlukom svake godine odobravala određenu količinu - precizirao je Šarović.
On je dodao da se druge dvije značajne izmjene postojećeg ugovora odnose na pristup tržištu uslugama i pristup javnim nabavkama.
Kada je riječ o izvozu iz BiH u EU proizvoda životinjskog porijekla, uključujući i mlijeko i mliječne proizvode, Šarović je ocijenio da se BiH u ovoj godini približava evropskim standardima.
- Moramo da uskladimo sa evropskim standardima da bi naš proizvod mogao da ode u EU - rekao je Šarović i dodao da je suština usvajanje standarda koji će omogućiti izvoz u bilo koju zemlju, ali i spriječiti uvoz u BiH proizvoda lošeg kvaliteta.
Govoreći o uvođenju kvota Evropske komisije na uvoz čelika i proizvoda iz čelika u EU, Šarović je naveo da je riječ o štetnoj odluci po privredu BiH.
- Naš cilj treba da bude da Evropskoj komisiji predočimo dokumenta i činjenice u kojim bi dokazali da je ova odluka suprotna Sporazumu o slobodnoj trgovini i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, da šteti interesima BiH, da opšta kvota apsulutno ne odgovara malim ekonomijama i malim izvoznicima kao što je BiH - istakao je Šarović.
Prema njegovim riječima, BiH će do 10. avgusta dostaviti svoje jasno izjašnjenje o ovom pitanju Evropskoj komisiji.
- Treba da budemo potpuno jasni i hrabri i da Briselu kažemo - da, vi ste pogriješili po tom pitanju, vi nemate nikakve argumentacije i sve što ste napisali ne odnosi se na BiH - rekao je Šarović.
On kaže da ukoliko su iz kvota izuzeti Lihtenštajn, Island i Norveška, zašto ne bi mogla i BiH.
- Oni moraju to da promijene i to je potpuno jasan stav. Takav stav ću da zastupam. Saslušanje ćemo imati 12. septembra, vidjećemo ko će da putuje u Brisel, ali to je nešto što treba da kažemo ljudima tamo - smatra Šarović.
Govoreći o usvajanju energetske strategije do 2035. godine, Šarović je izrazio uvjerenje da će BiH dobiti ovaj dokument.
- Važno je da svaka zemlja ima energetsku strategiju radi njenog statusa, kredibiliteta. Sve zemlje imaju energetsku strategiju, mi nemamo. Konačno smo se približili tom cilju i, ukoliko ona dobije zeleno svjetlo, to će nam omogućiti prostup energetskim i drugim fondovima - poručio je Šarović.
Šarović je dodao da postoje još jedno ili dva pitanja koje treba usaglasiti u naredna dva dana, najavljujući da će obavijestiti javnost o tome.
Šarović je rekao da na dnevni red današnje sjednice, zbog neslaganja određenih članova Savjeta ministara, nije uvršćen ni Prijedlog revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.
- Čekaćemo neku novu priliku - rekao je Šarović.