Bivši britanski diplomata: U 2019. najviše drame u BiH
Les smatra da je u BiH "najzapaljivija situacija, prije svega zbog dolaska Milorada Dodika u Predsjedništvo BiH i njegove odlučnosti da nastavi sa pritiscima u vezi sa obnovom Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, a paralelno sa tim i odlučnosti Hrvata da izaberu sopstvenog predstavnika, što bi moglo da ima nevjerovatne posljedice ako odluče da utvrde sopstveni entitet".
On je ocijenio da je dugoročna sudbina Balkana da se reorganizuje u nacionalne države, što je veoma "komplikovan i toksičan proces", a Zapad treba aktivno da se uključi kako bi ga kontrolisao i tako pokušao da smanji rizik.
Les, koji je istraživač na Univerzitetu Kembridž, rekao je da i danas važe teze koje je prije dvije godine iznio u tekstu u časopisu "Forin afers" - da je prekrajanje postojećih granica na Balkanu neminovno.
On je istakao da zapadne sile mogu da reaguju na postojeću situaciju na dva načina - da insistiraju na politici odbijanja promjene granica i pokušaju da riješe posljedice nepoklapanja granica i nacija ili da pokušaju da kontrolišu taj proces i tako smanje rizik.
Les je za "Sputnjik" naveo da bi mogla da se organizuje konferencija i pokušaju promijeniti granice odjednom ili da se pokuša postupnija tranzicija - da manjinske grupe dobiju veću autonomiju unutar nacionalno jedinstvenih granica u očekivanju da će vremenom nove unutrašnje granice postati međunarodne.
"Optimalno je napraviti nove države i to proširenu Srbiju, da ne kažemo veliku Srbiju jer to ima lošu konotaciju, proširenu Albaniju i proširenu Hrvatsku", rekao je Les.
On je ukazao da je logična posljedica pojava bošnjačke nacionalne države čije bi sjedište bilo u Sarajevu unutar granica o kojima bi pregovarali sa Hrvatima i Srbima iz BiH i napomenuo da isto važi i za Makedoniju.
Les je rekao da je tačno da je Zapad apsolutno stavio veto na ujedinjenje Srbije i Republike Srpske, dok ideju ujedinjenja samoproglašenog Kosova i Albanije ni izdaleka nije odbacio tako energično.
On je zaključio da mirovna konferencija jeste jedna od opcija za rješavanje sporova u regionu, ali da bi prvo međunarodne sile trebalo da donesu načelnu odluku da treba riješiti granice na Balkanu.
"Onda možemo početi da razmišljamo o odgovarajućem mehanizmu. Ideja je da bude ograničen broj učesnika. Svaka od lokalnih zajednica ovdje ima svog ključnog spoljnog sponzora: Rusiju, SAD, Tursku, Njemačku. Od vitalnog je značaja da i one učestvuju", ocijenio je Les.
Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Les smatra da se stvari mogu razvijati u dva pravca - da se nastavi sa dijametralno suprotnim stavovima, ali i da dvije strane daleko ozbiljnije započnu dijalog kako bi se utvrdilo pod kojim uslovima će Srbija priznati nezavisnost samoproglašenog Kosova.
Les je ocijenio da su predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i samoproglašenog Kosova Hašim Tači u avgustu i septembru potencijalno mogli da postignu rješenje, ali su se "čvrstorukaši" i u Prištini i u Srbiji izjasnili protiv toga.
"U ovom trenutku ne vidim mnogo prostora za kompromis, ali ne zato što je kompromis u principu loš. Problem je što dvojica lidera nisu uspjela da uključe stanovništvo u pokušaj da riješe problem ili da istinski uključe međunarodne partnere - SAD, Evropljane, Ruse, insistirajući da se postigne neki sporazum", naveo je Les.
On je ocijenio da su Beograd i Priština u ovom trenutku na raskršću.
"Nije prekasno da se pregovori vrate u kolosijek, ali to će možda zahtijevati nove lidere, posebno na kosovskoj strani, možda i promjenu premijera i vlade na/samoproglašenom/ Kosovu", rekao je Les.
On je ocijenio da postoji veza između krize na istoku Ukrajine i stanja na Balkanu, zato što su to dva poprišta u široj konfrontaciji između Rusije i Zapada.
Napominjući da je Ukrajina gorući centar tog spora, Les je naveo da sukob nije i ne može da bude ograničen samo unutar Ukrajine jer ako Zapad bude pritekao u pomoć Ukrajini, on mora da djeluje u svim okolnim zemaljama, što predstavlja neprihvatljivu prijetnju za Rusiju koja bi odgovorila pokušajem da tu prijetnju ukloni.
"Balkan je opet samo jedno od poprišta na kojem se dvije strane nadmeću za uticaj, SAD sa idejom da potisnu Rusiju, a Rusija sa idejom da sačuva prisustvo na Balkanu, što može da iskoristi ako Zapad izvrši preveliki pritisak na nju tamo gdje joj je to zaista važno - u Ukrajini", ukazao je Les.
Prema njegovim riječima, i Balkan i Ukrajina su na liniji vatre jer kad se "hladni rat" završio nije riješeno pitanje gdje su tačno granice između ruske i zapadne sfere uticaja na istoku Evrope, a sada se taj konflikt ponovo odigrava u takozvanom novom hladnom ratu.
On je ocijenio da je širenje NATO-a u regionu na Hrvatsku, Crnu Goru, i, u doglednoj budućnosti Makedoniju, kontraproduktivno kada je riječ o ublažavanju napetosti na Balkanu.
Les je naveo da NATO postoji da bi države zaštitio od spoljnih napada, a prijetnja za region nisu spoljni napadi nego unutrašnji sukobi, izazvani od nezadovoljne manjine koja želi da izađe iz države u kojoj se našla.
"U tom smislu NATO nije rješenje. Zapravo, imajući u vidu da NATO učvršćuje granice u regionu, on je kontraproduktivan za ono što je zaista potrebno da se uradi, a to je preuređenje regiona po nacionalnim linijama", zaključio je Les.