Počelo obilježavanje 100 godina od smrti Svetozara Ćorovića
Poštovaoci Ćorovićevog lika i djela sinoć su posjetili njegov grob na groblju Bjelušine, gdje je služen parastos, a potom su u Vladičanskom dvoru u Mostaru predavanje održali univerzitetski profesor Ranko Popović i sveštenik Radivoje Krulj.
Tokom predavanja, kojem su prisustvovali Njegovo visokopreosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč, sveštenik Krulj je govorio o istorijatu porodice Ćorović.
Profesor Popović istakao je da je Ćorovićev opus izuzetno veliki i da ima deset tomova u posljednjem izdanju sabanih djela koji je 1967. godine izdao Institut za književnost u Sarajevu.
- U vremenu kad je Ćorović stvarao, gustom i brzom, on je brzo izborio mjesto u reprezentaciji srpske književnosti ranog modernizma u prozi. To je tadašnja velika četvorka: Borislav Stanković, Petar Kočić, Svetozar Ćorović i Ivo Ćipiko. Od te četvorke čitalački danas nije živ Ćipiko. Ćorović dolazi iza njega - rekao je Popović.
Popović je podsjetio da su nekada u lektiri bile mnoge knjige Svetozara Ćorovića.
- U poređenju sa vremenom od četiri-pet decenija, knjiga je spala na jedno ili dva slova. Ovakve manifestacije su prilika da se prave još neki izbori i mislim da bi ga trebalo vraćati - istakao je Popović.
On je podsjetio da je Ćorović znao da dočara atmosferu i krajolik.
- Bio je pisac urbane sredine, ali je volio i selo. Imao je i dvije knjige "Zapisa iz kasabe", jer su Ćorovići odmarali u Nevesinju. Meni su te pripovjetke, recimo, najdraže - naveo je Popović.
Prema njegovim riječima, posebno su vrijedne "Bilješke jednog taoca", koje je pisao predsmrtnom rukom, jer je Ćorović bio odveden u logor, gdje je dobio tuberkulozu, od koje je i umro.
- Prije nego što je izdahnuo, napisao je tekst "Moral u našem društvu", objavljen u "Zvonu". Taj tekst kao da je pisan i danas. Došlo je oslobođenje. Kad su srpske trupe ušle u Mostar, specijalno je odvedena počasna četa da pozdravi bolesnog Svetozara. On je, ipak, vidio pogibiju te države, jer su profiteri postali ključni ljudi. On je po tome šibao - reko je Popović.
On je istakao da je Svetozar Ćorović bio moralna osovina društva.
Potpredsjednik mostarske "Prosvjete" Sanja Bjelica Šagovnović istakla je da su "Prosvjeta" i "Gusle" u Mostaru čuvari srpske kulture i istorije, te da njeguju sjećanje na velikane svoga naroda iz ovog grada.
- Ćorović je sa svojim savremenicima Aleksom Šantićem i Јovanom Dučićem činio čuvenu mostarsku književnu i kulturnu trojku. Ćorović danas nema mjesto koje zaslužuje u srpskoj književnosti. "Prosvjeta" i "Gusle" će nastojati da kroz manifestacije koje organizujemo vratimo sjećanje i značaj ovom književniku - navela je Šagovnovićeva u izjavi novinarima.
U nastavku manifestacije, večeras će biti održano književno veče sa književnikom Ognjenom Pudarom.
Svetozar Ćorović bio je srpski književnik iz Mostara. Rođen je 29. maja 1875. godine u poznatoj srpskoj trgovačkoj porodici u Mostaru, gdje je i umro 17. aprila 1919. godine. Pisao je romane, pripovjetke, drame i pjesme.
Njemu u čast, u Srbiji i Republici Srpskoj dodjeljuje se književna nagrada "Svetozar Ćorović".
"Ćorovićevi susreti pisaca" tradicionalno se održavaju u Republici Srpskoj. U Mostaru se nalazi spomen-kuća Svetozara Ćorovića.