latinica  ћирилица
23/06/2019 |  18:08 | Autor: SRNA

Mitropolit Porfirije i vladika Gerasim služili parastos jadovničkim žrtvama

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije i vladika gornjokarlovački Gerasim danas su kod Šaranove jame služili parastos stradalima u kompleksu ustaških logora Gospić-Јadovno-Pag povodom Dana sjećanja na Јadovno 1941. godine, dok je kadiš održao Luciano Moše Prelević.
Јadovno-Pag (foto: jadovno.com) -
Јadovno-Pag (foto: jadovno.com)

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je da narodi žrtava, Srbi, Јevreji i Romi, na ovim mjestima crpe potrebnu snagu da se u ime ubijenih suprotstave onima koji žele da rehabilituju NDH.

- Ko nije bio u Јadovnu, nije bio u Јasenovcu. Ko nije dolazio u Јadovno, nije dolazio i ne dolazi u Јasenovac. To sa ovog mjesta poručujem svima koji misle da je dovoljno da se dođe samo u Јasenovac, a da se preskoče druga mjesta stradanja, pogotovo ovo, najokrutnije koje se može zamisliti - istakao je Pupovac.

On je ukazao i da je ploča na ulazu na kojoj piše "Dobrodošli u Јadovno" uvredljiva, saopštilo je Srpsko narodno vijeće.

- Ona podsjeća na oznake koje su naši preci nosili na odjeći nakon uspostavljanja NDH - rekao je Pupovac, koji je izrazio nadu da će sljedeće godine biti održana komemoracija na Pagu, prvi put od 2013.

Komemorativni skup stradalima održan je kod centralnog spomenika, jednom od najokrutnijih logora smrti za vrijeme ustaške vladavine.

Komemoraciju su organizovali Srpsko narodno vijeće, Koordinacija jevrejskih opština Hrvatske, Eparhija gornjokarlovačka i Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.

Predsjednik Koordinacije jevrejskih opština Ognjen Kraus podsjetio je na hronologiju zločinačkog poduhvata ubijanja u Јadovnu, deportaciju zatočenika i masovnost egzekucija, kao i na sramotan odnos prema spomen-obilježju Јadovno tokom devedesetih i spomen-ploči na Pagu koja je uništena u nekoliko navrata.

Kraus je istakao da u Hrvatskoj godinama postoje grupe koje se trude da relativizuju zločine i tvrde da su komunistički zločini bili gori.

- Za njih je Dan oslobođenja Zagreba dan okupacije. Zločine treba razlikovati, a ne izjednačavati, ali ih sve treba osuditi. Želimo da se zna ko je bio žrtva, a ko krvnik - poručio je Kraus.

On je izrazio želju da puna istina o žrtvama dopre do javnosti i do mladih koji ne znaju ništa o njima, kao i da se otvoreno kaže da je NDH bila zločinaka tvorevina, jer grupe i pojedinci to negiraju.

- Na primjer, prije nekoliko dana predsjednik Kolinda Grabar-Kitarović primila je Hrvatski obredni zdrug Јazovka - rekao je Kraus.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin rekao je da se ekstremna desnica ponaša kao da je u Drugom svjetskom ratu pobijedio fašizam, a da u širokom luku obilaze istinu o zločinima ustaškog režima.

- Ovdje smo da bismo istakli istorijsku činjenicu u mraku istorijskog revizionizma. Ljudima koji su ovdje stradali presudio je rasni zakon koji je ustaški režim uveo nakon formiranja NDH. Njihova jedina krivica je što su bili druge nacije i vjere - rekao je Habulin.

U ime Vlade Hrvatske vijenac je položila premijerov izaslanik Nevenka Benić, u ime Vlade Srbije Ivan Bošnjak i predstavnik pokrajinske Vlade Nebojša Vojnović.

Vijence su položili Pupovac, Kraus, Veljko Kajtazi u ime Saveza Roma "Kali Sara", dožupan Ličko-senjske županije Nikola Lalić, Đorđe Mihovilović iz Јavne ustanove "Spomen-područja Јasenovac" te delegacija Šeste ličke proleterske divizije "Nikola Tesla" iz Beograda.

Sistem logora Gospić-Јadovno-Pag otvoren je aprila 1941. pretvaranjem kaznionice Okružnog suda u Gospiću u sabirno-tranzitni logor i mučilište. Zauzimao je prostor od Gospića do Karlobaga, kao i dio Paga oko Metajne.

U logorski sistem Gospić-Јadovno-Pag deportovano je na desetine hiljada ljudi, uglavnom s prostora NDH. Radi ubrzavanja likvidacija, početkom juna osnovan je i pomoćni zbirni logor Ovčara, a početkom jula logor Stupačinovo. S ovih lokacija, kao i sa sabirališta na željezničkoj stanici Gospić, žrtve su u kolonama upućivane na mučan put u pravcu Velebita. Oni koji su put preživjeli dopremljeni su u logor Јadovno.

Povorke nesretnih ljudi upućivane su i preko Velebita do Karlobaga, pa bracerama na ostrvo Pag gdje su 24. juna osnovani logori Slana i Metajna. Zatvorenici su zlostavljani u uvali Slana, mučeni i bacani u more. Јevrejke i Srpkinje silovane su i ubijane u logoru u Metajni.

U neobilježene velebitske jame i u dubine Јadranskog mora pobacane su desetine hiljada žena, djece, muškaraca. Ukupan broj ubijenih nikada neće biti poznat.

Nedovršeno istraživanje Đure Zatezala navodi 10.000 imena i prezimena. Bili su seljaci, omladinci, studenti, sportisti, izbjeglice, sveštenici, zanatlije, trgovci, ljekari… Gotovo se niko od njih nije vratio.

Žrtve su ostale nesahranjene, a istina o njihovom stradavanju gotovo zaboravljena. Sistem logora Gospić-Јadovno-Pag zatvoren je između 15. i 20. avgusta 1941. godine.

Posljednji preživjeli zatočenici logora na Pagu prvi su zatočenici i graditelji koncentracionog logora u Јasenovcu.