Vrelo ljeto zbog izbora u tri istočne pokrajine Njemačke
Ishod neće reći samo ko će vladati tim pokrajinama u narednih pet godina, već bi mogao da ima dalekosežne posljedice po dešavanja u političkom Berlinu, piše Dojče vele, i navodi da ovi izbori otvaraju važna pitanja.
Na pitanje da li desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) pobjeduje, Dojče vele napominje da se jačanje desnice u vidu AfD ne može se nazvati istočnonjemačkim fenomenom, jer su oni su u međuvremenu zastupljeni u svim pokrajinskim parlamentima širom zemlje.
Pa ipak najveću podršku imaju na istoku, gde su njihovi pokrajinski rukovodioci posebno tvrdi na riječima i posebno ekstremni.
Dok na nivou cijele Njemačke AfD u anketama ima oko 14 odsto podrške, u Saksoniji ima izgleda da osvoji 25 odsto, a u Brandenburgu 21 odsto glasova - time bi mogli da postanu najjača stranka. To bi bile njihove prve pobjede, a i prvi put da od Drugog svjetskog rata da u nekoj njemačkoj pokrajini ekstremni desničari završe kao najjača stranka, piše Dojče vele.
Istraživanja pokazuju da je među biračima na Istoku glavna tema prema kojoj se opredjeljuju migracija, odnosno izbjeglicka kriza.
Na pitanje da li je ljevica na raskrsnici, navodi se da Tiringija trenutno u vidu Boda Ramelova ima prvog i jedinog ljevičarskog premijera u istoriji. Ljevica je od ujedinjenja tradicionalno jaka na istoku što nije ni čudo - to su dijelom nasljednici nekadašnje režimske partije DDR, navodi Dojče vele.
Međutim nisu unutarstranačke prepirke jedino što muči Levicu. Pokazalo se da, kao partija protesta protiv "establišmenta", ljevica okuplja i birače kojima nije problem da pretrče krajnjoj desnici.
Da li na ovim izborima Zeleni mogu da napreduju, kaže se da je istok Njemačke uvijek bio težak teren za Zelene koji su privlacili bolje obrazovane i bogatije birače iz urbanih sredina. Posebno im je teško u Saksoniji i Brandenburgu, tradicionalno rudarskim pokrajinama - Zeleni se pak zalažu za obnovljivu energiju.
Ranije su se Zeleni često mučili da preskoče izborni prag od pet odsto, ali sada to neće biti slučaj. Јer Zeleni su na saveznom nivou jači nego ikad, odlično su prošli i na evropskim izborima u maju.
Dio objašnjenja leži u tome što su se profilisali kao anti-AfD posebno kada se radi o migraciji. Takode, borba protiv klimatskih promena sve više zaokuplja i javno mnjenje, a Zeleni su u tome pioniri.
Vrlo je moguće, kako se ocjenjuje, da će rezultat Zelenih biti taman takav da budu jezičak na vagi i da svakako učestvuju u vlasti.
Na pitanje šta izbori znače za Vladu Angele Merkel, Dojče vele kratko odgovara - svašta.
Najprije, njeni Demohrišcani posrću dok su koalicioni partneri Socijaldemokrate u takvoj distopiji da je vrlo moguće da ove jeseni raskinu vladajuću koaliciju. Brandenburg je tradicionalno uporište Socijaldemokrata, a Saksonija Konzervativaca - ako tamo te partije prođu loše, biće to još jedan dokaz da nešto mora da se mijenja, kaže se u tekstu.
Obje nekada divovske stranke su najavile da će polovinom oktobra proceniti rad vladajuće koalicije. Ukoliko dođu do zaključka da treba da prekinu saradnju, postoji mogućnost da se Nemačka prvi put okuša u manjinskoj vladi koju bi i dalje vodila Merkel do redovnih izbora 2021. godine, navodi Dojče vele.
Koji je ishod vjerovatan, pita se DW i ocenjuje da zbog jačanja AfD u pomenutim pokrajinama, matematika najverovatnije neće dozvoliti da se formiraju koalicije samo dvije stranke - biće potrebno tri ili četiri.
Sa desnicarima za sada niko ne želi da sarađuje, a Demohrišćani imaju problem da sarađuju i sa ljevicom.
Koalicije sa mnogo članica mirišu na nestabilnost, na eksperiment - nešto od čega Nijemci zaziru u političkom životu. Tri istočne pokrajine zajedno broje samo 10 odsto populacije, ali ovi izbori će zanimati cijelu naciju, zaključuje Dojče vele.