Na suđenju Glavašu svjedočili Šeks i Manolić
Šeks je rekao da su Vašington i Brisel početkom 2004. godine "pritiskali" Hrvatsku da se pokrene postupak protiv Glavaša.
- Pritisak je vršen kako bismo poboljšali naše zakonodavstvo, a jedan od ključnih uslova bio je da se Hrvatska obračuna sa svima koji su počinili ratni zločin. U bilješci iz 2004. godine navedena je i potreba da Glavaš bude procesuiran -izjavio je Šeks koji je u to vrijeme bio predsjednik Hrvatskog sabora.
On je dodao da je u ljeto 1991. godine imenovan za predsjednika regionalnog kriznog štaba za istočnu Hrvatsku sa sjedištem u Osijeku, te da je na toj funkciji redovno dobijao izvještaje SIS-a i SZUP-a o bezbjednosnoj situciji u Slavoniji i Baranji.
Šeks kaže da je osječki krizni štab raspravljao o svojim saznanjima da je u Osijeku i okolini "zavladalo bezakonje i nasilje koje su provodile razne bande", te da je krizni štab odlučio da preduzme sve mjere na sprečavanju bezakonja.
Govoreći o okolnostima ubistva Čedomira Vučkovića u dvorištu osječkog Sekreterijata za narodnu odbranu, Šeks je izjavio da je te večeri došao sa terena i da je vidio tijelo, a da je uviđaj bio u toku.
Јosip Manolić, koji je u vrijeme zločina bio šef Kriznog štaba za Hrvatsku i načelnik Kancelarije za nacionalnu bezbjednost, prisjetio se da je Glavaša upoznao 1989. godine na skupu o višestranačkom sistemu.
- Imao je opsesiju da ga neko proganja još iz bivšeg režima. Nikad nisam dobio izvještaje da je Glavaš umiješan u bilo kakvo ubistvo, niti je na sjednicama Vrhovnog državnog vijeća raspravljano o Glavašu - naveo je Manolić.
Novo suđenje u slučajevima "garaža" i "selotejp" zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom januara ukinuo odluku vanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda iz marta prošle godine prema kojoj ponovljeno suđenje Glavašu treba odvojiti od postupka ostalim optuženim.
Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je pravosnažnu presudu ukinuo Ustavni sud.
Glavaš je do tada odležao veći dio osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH, gdje je pobjegao uoči izricanja prve presude.
Županijski sud u Zagrebu utvrdio je da je Glavaš naredio hapšenja, mučenja i ubistva sedam srpskih civila, čija su tijela bačena u Dravu.