Trninić: Sve manje vremena za reagovanje
Trninić je ukazao da je u javnosti "promakla" informacija o sastanku Međudržavne komisije na kojem je, osim produženja roka rada elektrane za 20 godina, potvrđeno da Hrvatska i Slovenija zbrinjavaju svoj dio otpada.
- Ovo je problem na koji smo kontinuirano upozoravali, prateći dostupnu dokumentaciju i saznanja sa terena. Јavnost smo upozorili na takav rasplet 27. septembra prošle godine, na građanskim protestima, kao i 30. septembra kada smo se uputili u Sloveniju, da ispred Nuklearne elektrane Krško i na jezeru Bled gdje se održavao sastanak resornih ministara Hrvatske i Slovenije, izrazimo nedvosmisleno protivljenje građana odlagalištu na Trgovskoj gori - rekao je on.
Trninić je dodao da nakon skoro 10 mjeseci Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara omalovažava ovu temu.
- Nemamo informaciju da li je to zbog loše komunikacije ili neraspolaganja pravim informacijama. Očigledno je potrebno da se desi katastrofa, pa da se onda krene prebacivati odgovornost sa jednih na druge. Apelujemo na zdrav razum i odbranu života, iako svjesni toga da život običnog čovjeka ne kotira visoko kod onih koji sa običnim čovjekom nemaju dodira - dodao je Trninić.
Izvršni direktor Arhus centra Emina Veljović podsjeća da su Hrvatska i Slovenija, kao članice EU, dužne da primjenjuju direktive EU, poput direktive Procjene uticaja na životnu sredinu - EIA koja je izmijenjena više puta kako bi se što bolje uskladila sa odredbama ESPOO konvencije, odnosno Konvencije o procjeni uticaja na okolinu u prekograničnom kontekstu, a čije su potpisnice BiH i Hrvatska.
- Prema toj direktivi i konvenciji, osim već jasne obaveze pravovremenog informisanja tzv. pogođene susjedne države, u situaciji kada je država članica svjesna da projekat planiran na njenoj teritoriji vjerojatno ima značajan uticaj na okolinu u drugoj državi članici, ili u pogođenoj državi, u ovom slučaju BiH, ta država je dužna da omogući i adekvatne konsultacije sa pogođenom državom - navela je Veljovićeva.
Ona je rekla da se, na osnovu izjava predstavnika Hrvatske, može zaključiti da BiH nije pružena prilika za adekvatne konsultacije o ovom pitanju niti se uvažava jasan stav i briga BiH da će ovaj projekat imati značajne, dugoročne uticaje na okolinu i zdravlje njenih građana.
U Zagrebu je u utorak, 14. jula, održana 14. sjednica Međudržavne komisije za praćenje provođenja Ugovora između vlada Hrvatske i Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško.
Na sjednici je potvrđena i treća revizija Programa razgradnje nuklearne elektrane Krško i Programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško.
Prethodno je saglasnost za potvrđivanje treće revizije programa izglasao parlament Hrvatske 28. februara.
Iduća sjednica planirana je za prvu polovinu 2021. godine u Sloveniji.
Hravstka planira da polovinu radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, za koju je obavezna, odlaže na području opštine Dvor, na granici sa BiH.
Osim toga, Hrvatska planira da na ovoj lokaciji odlaže i postojeći institucionalni radioaktvni otpad.