"Oluja" - vječna opomena Srbima da budu jedinstveni
- Za svakog Srbina, a posebno za one porijeklom iz Hrvatske, bolna je činjenica da 250.000 protjeranih, 1.869 poginulih i nestalih, od kojih 550 žena, još uvijek čekaju satisfakciju i da bilo koja pravosudna institucija kaže da je to bio zločin i etničko čišćenje. Ne može a da ne boli činjenica da je Haški tribunal oslobodio odgovornosti aktere ovog stravičnog zločina - istakao je Nešić, saopšteno je iz DNS-a.
Nešić je podsjetio da su Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda postali nacionalna manjina bez osnovnih ljudskih prava, a njihovi domovi nisu obnovljeni.
- I takva Hrvatska, u kojoj nema pravde za žrtve srpskog naroda, a time ni vladavine prava, u kojoj se ne poštuju ljudska prava, u kojoj se povampirilo ustaštvo, postala je članica EU, a da nije ispunila one osnovne uslove – vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava - naglasio je on.
Nešić smatra da srpski narod ne smije zaboraviti svoju prošlost, ni "Oluju", ni "Maestral", ni Јasenovac, Prebilovce i brojna druga stratišta, te dodaje da sigurnu i prosperitetnu budućnost može izgraditi samo ekonomskim i nacionalnim jačanjem dvije srpske države - Srbije i Republike Srpske.
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz svojih domova protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.