Demanti na objavljen tekst
Navode da je u tekstu iznesen niz netačnih informacija koje javnost, kako oni navode, mogu navesti na pogrešne zaključke.
Demanti prenosimo u cijelosti:
Govoreći o razornom zemljotresu koji je pogodio područje grada Petrinje i okolna mjesta, novinar Boris Anđić ističe kako je nastradalo više od 1.100 objekata te da se područje Čerkezovca nalazi na aktivnom rasjedu koji se proteže od Јastrebarskog do Banjaluke. Prije svega, podatak o šteti na civilnim objektima ne može se dovoditi u korelaciju sa infrastrukturom i građevinama na Čerkezovcu, jer nisu ni građeni prema istim kriterijima, s istim materijalima to su različitih namjena i na različitim terenima. Naime, područje kasarne Čerkezovac, nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, tako da i u slučaju ponovnog zemljotresa nije moguće ta područja tretirati jednako.
Nadalje, gospodin Anđić zaključuje kako bi izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada predstavljalo prijetnju za životnu sredinu i zdravlje ljudi. Tu je potrebno razjasniti više stvari. Prvo, na Čerkezovcu se planira uspostava skladišta, a ne odlagališta (izraz koji novinar i sagovornici često koriste) nisko i srednje radioaktivnog otpada. Drugo, u objavi se koristi izraz nuklearni otpad, a na lokaciji Čerkezovac nije predviđeno odlaganje nuklearnog otpada, već skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada. Pod pojmom nuklearni otpad možemo jedino govoriti o istrošenom nuklearnom gorivu, a tehnologija zbrinjavanja takvog otpada sasvim se razlikuje od zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada. Za rješavanje ovog pitanja postoje inicijative koje istražuju mogućnost zajedničkog, multinacionalnog rješenja. S obzirom na geološke aspekte teritorija Republike Hrvatske, mala je vjerojatnost da bi se taj otpad mogao odlagati u Republici Hrvatskoj.
Treća sporna stvar je da bi odlagalište radioaktivnog otpada predstavljalo prijetnju za životnu sredinu i zdravlje ljudi, što je netačno. Objekti skladišta radioaktivnog otpada projektiraće se prema EUROKODU 7 i 8 i preporukama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) s povećanim faktorom bezbjednosti kako bi mogli izdržati potres i veće magnitude od očekivanog i kako bi građevine u centru bile sigurne od potresa visoke razorne moći. Uz to, Trgovska gora (bivša kasarna Čerkezovac) je odabrana kao preferentna lokacija za skladište radioaktivnog otpada zbog skladišnih kapaciteta koji garantuju potpunu tehničku sigurnost i ispravnost, a lokacija nije u poplavnom području i dovoljno je daleko od izvora pitke vode, stoga skladišta ne predstavljaju opasnost ni za ljude ni za okolinu.
Takođe, važno je istaknuti da je projekt uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada projekt zaštite ljudi i okoline. Stoga je cilj takvog projekta da nisko i srednje radioaktivni otpad i institucionalni radioaktivni otpad koji će se skladištiti nemaju nikakav uticaj na okolinu.
Kako bi se potvrdila prikladnost izgradnje skladišta i skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada i institucionalnog radioaktivnog otpada na lokaciji Čekezovac na Trgovskoj gori izradiće se studija uticaja na okolinu i bezbjednosne studije.
Takođe, u decembru 2014. godine izrađena je Procjena seizmičkog hazarda za šire područje Zrinske gore u kojoj su date preporuke za dalja istraživanja i opažanje seizmičnosti. Preporuke obuhvataju izradu Seizmotektonske studije i izradu Studije potresne opasnosti za lokaciju Skladišta NSRAO-a u Centre za zbrinjavanje RAO, za šta je postupak javne nabavke u procesu. Ciljevi projekta su uspostava i održavanje mreže seizmografa i akcelerografa oko lokacije Čekkezovac za preciznije mjerenje i bilježenje pomaka i ubrzanja tla tokom potresa, te analiza potresne opasnosti za lokaciju skladišta NSRAO-a iz NE Krško u okviru Centra za zbrinjavanje RAO na lokaciji Čerkezovac za potrebe projektovanja, bezbjednosnih analiza i procjene uticaja na okolinu. Bitno je napomenuti da se nisko i srednje radioaktivni otpad već skoro 40 godina nalazi u skladištu u sklopu Nuklearne elektrane Krško i nema nikakav uticaj na zaposlene niti na okolno stanovništvo, a Fond će hrvatsku polovinu NSRAO-a dodatno obraditi kako bi se postigao veći stepen bezbjednosti. Isto je i s institucionalnim otpadom koji je nalazi u dva zapečaćena skladišta u centre Zagreba kao i sa svim ostalim institucionalnim otpadom koji se trenutno skladišti na mjestu nastanka širom Hrvatske.
Smatramo kako nema razloga za neargumentovano i senzacionalističko uzbunjivanje javnosti, a mi kao ustanova ćemo nastaviti transparentno, istinito i jasno informisati javnost.