latinica  ћирилица
22/04/2024 |  18:53 ⇒ 23/04/2024 | 10:47 | Autor: RTRS

Da li Amerika i njeni saveznici rezolucijom o Srebrenici kažnjavaju Srbe jer ne žele u NATO? (VIDEO)

Na Nacionalni Dan sjećanja na žrtve Holokausta, genocida i druge žrtve fašizma u Drugom svjetskom ratu, Srbija u Njujorku nastavlja političku borbu kako bi spriječila namjere podnosilaca i sponzora Rezolucije o Srebrenici, da ovaj dokument dođe na dnevni red Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
NATO (Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET/ilustracija) -
NATO (Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET/ilustracija)

Na tome, osim predsjednika Aleksandra Vučića, radi i štab koji je formiran pri stalnoj misiji Srbije u UN.

Iz Srpske danas poruka da je najavljena rezolucija usmjerena protiv Srba kao vid kazne, jer nisu dio NATO agende.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ističe da su Bošnjaci rezolucijom o Srebrenici srušili pozitivan napredak koji je BiH ostvarila. BiH, mjesec nakon što je dobila pregovarački status, ponovo tapka u mjestu. Što je još gore, vraća se unazad, u ratnu prošlost. U 95-u i dešavanja u Srebrenici. Umjesto pomirenja, mogle bi da uslijede nove podjele. Pa čak i kraj BiH. Da je donošenje rezolucije o Srebrenici nespojivo s nastavkom postojanja BiH i da to treba da znaju svi koji podržavaju tako nešto, upozorio je predsjednik Srpske.

- Glupa tvrdnja kako to, navodno, vodi pomirenju govori o podmuklim namjerama. Јedan dio zemalja manipuliše pričom o Srebrenici. Republika Srpska ne pristaje da ostane u zajednici u kojoj bosanski muslimani žive za to da Republici Srpskoj bude loše i čine sve da nam otežaju život - ističe predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Vremena je sve manje, a napori Srpske i Srbije sve su veći da Rezolucija o Srebrenici ne dođe na dnevni red ili da bude odbačena. Na tom putu računaju na podršku Rusije i Kine, ali i neutralnih i zemalja koje smatraju da rezolucija ima politički predznak.

- I Srbija i mi komuniciramo sa velikim brojem zemalja, članicama Generalne skupštine UN koje smatraju da se radi o diskiminaciji, jer su ovdje muslimani pod NATO pokroviteljstvom dobili stepen više vrednije žrtve u odnosu na muslimane iz Afrike i mnoge druge žrtve širom svijeta - dodao je predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

Političari i stručnjaci u Srpskoj smatraju da je riječ o projektu koji je osmišljen 90-ih godina. Cilj je stigmatizacija srpskog naroda.

- Njemačka vrlo svjesno gura tu priču, je li vi hoćete da kažete da je narod koji je preživio genocid od 1941 do 1945. od tih istih Nijemaca da nakon toliko godina to bude zaboravljeno, a da jedini kao takvi budu okarakterisani srpski narod - ističe poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja upitao je zašto lociranje baš u Srebrenici, zašto nije u Aušvicu ili negdje gdje su mnogo veći simboli stvarnog genocida i od strane tadašnje fašističke Njemačke, pa i Italije i zašto nije, kada je ru pitanju Balkan, zašto nije Јasenovac, Gradina, Sajmište

I za istoričare enigma zašto je pokrenuta rezolucija. Pogotovo ako se dešavanja u Srebrenici uporede sa onim što je u Drugom svjetskom ratu radila nacistička Njemačka.

- Onaj ko je pokrenuo, između ostalog i Njemačka, ona ima svoje motive, da se ono za šta je kriva sama Njemačka, da se potisne na neki način, da se u prvi plan unese nešto i da se to stalno obilježava - navodi istoričar Milan Koljanin.

Vodeći istraživač u Centru za geopolitiku Univerziteta u Kembridžu Timoti Les upozorava da nije slučajno to što Rezoluciju promovišu glavni protivnici Srba. Nije, kaže, slučajnost ni što se rezolucijom osuđuju oni koji negiraju genocid. Za Lesa to je očigledan pokušaj da se diskredituje predsjednik Srpske Milorad Dodik.

- Pokretači rezolucije očigledno se nadaju da će podrška UN ideji da se dogodio genocid poslati snažnu poruku Srbima da nemaju podršku spolja za nezavisnost Republike Srpske i da bi zato trebali da odustanu - dodaje Timoti Les.

Najave da bi eventualno moglo da dođe do odvajanja Republike Srpske, prema mišljenju Marka Blažića iz Centra za društvenu stabilost najbolje oslikavaju koliko bi usvajanje Rezolucije o Srebrenici usložnilo i produbilo ionako krhke odnose u BiH.

- Eventualnim usvajanjem ove rezolucije Republika Srpska bi se tretirala kao genocidna tvorevina koja treba da se ukine da se ide ka krajnjem cilju a to je unitarna BiH - ističe Marko Blažić iz Centra za društvenu stabilnost.

Niko, kažu stručnjaci, ne negira da se u Srebrenici dogodio ratni zločin. U Hagu je, kažu, dokazano da je riječ o individualnoj krivici, dok se u rezoluciji pokušava nametnuti kolektivna krivica srpskog naroda. To je neprihvatljivo.