Hrvatska - Dan antifašističke borbe

Na skupu u šumi Brezovica kod Siska Hrvatska je obilježila 71. godišnjicu osnivanja prve partizanske formacije, Dan antifašističke borbe. Tom prilikom premijer Zoran Milanović osvrnuo se na "gubitnički režim NDH-a", predsjednik Ivo Јosipović uporedio partizane sa "braniteljima", dok je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac poručio da su za Srbe u Hrvatskoj "jednako daleke" ideje ustaštva i četništva. Hrvatska je do leta 1941. bila jedina zemlja u Evropi u kojoj su ljudi masovno ubijani, u kojoj je režim Nezavisne države Hrvatske masovno likvidirao Srbe i Јevreje, istakao je hrvatski premijer Zoran Milanović. "Režim koji je bio ovdje od 1941. do 1945. godine je gubitnički režim, oni su se opredijelili za zlo, oni su i prije napada Njemačke na SSSR već masovno ubijali Srbe i Јevreje. Po tome je Hrvatska bila posebna, toga nije bilo ni u jednoj državi", rekao je Milanović. Milanović je rekao i da su stanovnici Hrvatske "više nego bilo ko učestvovali u otporu nacizmu i fašizmu" i ušli u "bratski savez Hrvata i Srba iz nužde, nevolje i očaja". "Zajednički motivi tom bratstvu bili su otpor zlu i onom što je negiralo pravo na postojanje, pravo na život", dodao je premijer Hrvatske. Dan osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda, 22. jun, u Hrvatskoj je od 1990. godine praktično zamijenio nekadašnji praznik posvećen antifašizmu, 27. jul - Dan ustanka. Јosipović: Antifašizam je hrvatsko nasljeđe Po riječima predsjednika Hrvatske Ive Јosipovića, 22. jun 1941. jedan je od najvažnijih dana u hrvatskoj istoriji, a antifašizam je hrvatsko nasljeđe i dio nacionalnog identiteta - iako se ne smije zanemariti ni "ono loše u događajima 1940-ih godina". "Ono što su 1941. godine bili ljudi koji su osnovali prvi partizanski odred, to su 90-ih godina bili naši branioci", dodao je Јosipović. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac naglasio je da Hrvati i Srbi u Hrvatskoj dijele zajedničku tekovinu antifašističke borbe i da "bratstvo Hrvata i Srba iz tog perioda može biti uzor na širim evropskim i svjetskim prostorima". Pupovac je istakao da su Srbima u Hrvatskoj jednako daleko ustaška ideja koja je krenula u genocid nad Srbima i formirala zakone i državne instrumente kako bi te namjere ostvarila, kao i ideja onih koji su u četništvu i četničkom pokretu vidjeli sredstvo zaštite Srba, "bilo ovdje, bilo negdje drugdje". "Mi Srbi u Hrvatskoj u 20. vijeku imamo jednu jedinu baštinu, to je ova antifašistička, partizanska baština", podvukao je Pupovac. Za Sisački partizanski odred tvrdi se da je prva antifašistička formacija u Evropi. Godišnjica osnivanja tog odreda od strane sedamdesetak komunista koji su izbjegli hapšenja nakon napada Njemačke na SSSR, od 1990. je kao praznik zamijenila dotadašnji Dan ustanka, 27. jul, kad je narod Like i Bosanske Krajine, najvećim dijelom Srbi, nakon masovnih pokolja ustao protiv Talijana i ustaša, oslobodivši mjesta Srb i Drvar i stvorivši u narednim danima veliku slobodnu teritoriju. Osim nekoliko diverzija na prugama kod Siska i okršaja sa patrolama ustaša i žandara, veće borbe taj odred koji je djelovao u krajevima naseljenim Hrvatima nije imao, a nisu mu se ni priključivali novi borci. Zbog toga je nakon dva mjeseca prešao na teritoriju Banije koju su u međuvremenu oslobodili partizani, najvećim dijelom Srbi, koje je vodio Vasilj Gaćeša.