Rastuška pećina- nađene kosti nosoroga

Ovu pećinu karakteriše unutrašnjost tigrastog oblika šare što je svrstava među tri slične u Evropi. Osim Rastuške, tu su još pećina kod Vićence i jedna nedaleko od Pariza. Najveća istraživanja u pećini obavljena su 1990. godine kada su stručnjaci iz sarajevskog Zemaljskog muzeja pronašli mnogo eksponata: kosti pećinskog medvjeda, vuka, pa čak i kosti pračovjeka. Sve to je preneseno i odloženo u ovom muzeju, a tek prije nekoliko godina nastavljena su istraživanja. Tokom protekle dvije godine pećinu su posjetili stručnjaci sa Univerziteta Kembridž zajedno sa kolegama iz Narodnog muzeja iz Banjaluke i Zavodom za zaštitu spomenika i prirodnog nasljeđa. Profesorica arheologije Ljubica Srdić rekla je da već treću godinu sarađuje sa Kembridžom na iskopavanju u ovoj pećini, a sedmu godinu na projektima u koje su uključeni Zavod, te muzeji u Doboju, Gradiški, Banjaluci i Prijedoru. "Veoma smo zadovoljni ovom saradnjom, jer smo uspjeli otkriti mnogo paloelitskih lokaliteta na potezu od Doboja pa na zapadu do rijeke Une. Ovim poslovima smo upotpunili arheološku kartu Srpske", rekla je Srdićeva. Profesor Preston Mirikl, vođa istraživanja u pećini Rastuša, rekao je da trenutno istražuju ostatke predmeta koje su ostavili ljudi prije 30.000 do 60.000 godina. "Pretpostavljam da su to bili neandertalci, tako da smo našli u sedimentu u špilji njihove alate od kremena - do sada je pronađeno oko 500 takvih alatki tokom tri sezone rada", navodi on. Pronađene su i kosti špiljskog medvjeda koji je imao brlog u špilji, kosti jelena, zatim špiljskog lava, a prije dva dana i kosti nosoroga, što je novo otkriće ne samo za ovu pećinu, nego uopšte za područje BiH. "Tražimo ne samo ono što su jeli, nego i kakve artifakte su napravili od kremena. Tražimo i ostatke ognjišta, jer postoje indikacije da nešto slično postoji" – pojasnio je profesor Mirikl.