Patrijarh Irinej: Hrišćanstvo je u Sarajevu veoma ugroženo!

Nakon posjete Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji, patrijarh Irinej je istakao da je najtragičnije to što mnogi nisu u prilici da se vrate, iako su željeli. "To je poseban problem, kako naš tako i celoga sveta, posebno Evrope, da se ispravi velika nepravda da oni koji su silom prilika napustili svoje domove da mogu da se vrate svojim domovima, hramovima i svojim grobljima i mestima gde je srpski narod vekovima živeo", rekao je patrijarh srpski novinarima. Njegova svetost patrijarh srpski Irinej naglasio je da je ovo treći put da posjećuje Sarajevo i da su prve dvije posjete bile u mnogo povoljnijim prilikama za srpski narod u Sarajevu, te da je ovo posjeta sa posebnim razlogom, prigodom i uslovima u kojima se nalazi srpski narod. Patrijarh Irinej je rekao da je djelimično upoznat o problemima povratka imovine pravoslavne crkve u Sarajevu. "Znam da taj problem postoji i ovde kao i u Srbiji. Ovde se izgleda srpski narod i srpska crkva marginalizuju, jer nije učinjeno ono što je učinjeno drugim crkvama i drugim verskim zajednicama", naglasio je patrijarh. Patrijarh Irinej je rekao da će Srpska pravoslavna crkva učiniti sa svoje strane koliko može da pomogne da taj problem bude riješen na način koji je jedino povoljan i normalan. "Koliko ćemo uspeti - videćemo, ali smatram da će to ipak vremenom morati da se reši", zaključio je patrijarh Irinej. TEMA HRIŠĆANSKOG ЈEDINSTVA - TEMA VIЈEKA Njegova svetost patrijarh srpski Irinej poručio je danas u Sarajevu da je ideja hrišćanskog jedinstva i ujedinjenja tema vijeka, tema vremena i istorije. "U istoriji hrišćanstva 20. i 21. vek ostaće zabilježeni kao period posebno intenzivnih napora za obnovu jedinstva hrišćanske vaseljene ili, kao minimum, za što veće uzajamno zbližavanje i saradnju među podijeljenim hrišćanima. Pravoslavna crkva je od samog početka, ne samo pozitivno reagovala na `znakove vremena`, nego je bila i protagonista autentičnog sadržaja potonjeg ekumenskog pokreta", rekao je patrijarh Irinej obraćajući se učesnicima konferencije "Naša budućnost je živjeti zajedno" na panelu pod nazivom "Ljubav prema siromašnima - put ka ekumenizmu". On je podsjetio da je već početkom 20. vijeka carigradski patrijarh Јoakim Treći pozvao poglavare Pravoslavne crkve da razmisle o mogućim načinima učvršćivanja jedinstva pravoslavlja i unapređivanja njegovih odnosa sa Rimokatoličkom crkvom i crkvama reformacije. "Mnogo konkretniju i širu inicijativu u vezi s tim Carigradska patrijaršija je pokrenula 1920. godine. Svojom poslanicom svim crkvama Hristovim zatražila je od svih hrišćana da pobede duh međusobnog nepoverenja i gorčine i da pokažu snagu ljubavi u stremljenju ka obnovi izgubljenog jedinstva", istakao je patrijarh srpski Irinej. Prema njegovim riječima, Srpska pravoslavna crkva zahvalna je Katoličkoj crkvi na otvorenosti za dijalog i spremnosti za međusobnu podršku i saradnju, kao i italijanskoj Zajednici "Sveti Egidio" koja je organizator trodnevne međunarodne konferencije o miru u svijetu. Patrijarh srpski naglasio je da Srpska pravoslavna crkva, od samog početka, u različitim formama učestvuje u ekumenskom pokretu. "Učešće u međuhrišćanskom dijalogu, posebno u dijalogu sa sestrinskom Rimokatoličkom crkvom, naša Crkva smatra izuzetno važnim pitanjem, jednim od najvažnijih pitanja svoje savremene misije", naveo je patrijarh Irinej. On je pojasnio da, ukoliko Pravoslavna crkva ne bi bila u dijalogu sa drugim hrišćanskim crkvama i zajednicama, a zatim i sa nehrišćanskim religijama, sekularnim religijskim pokretima i svim idejnim i duhovnim izazovima modernog svijeta, ona bi se automatski zatvorila u sebe, postala samodovoljna i tako se po mentalitetu transformisala u sektu. "Nijedna istorijska crkvena zajednica ne može pretendovati na to da je crkva ako je prestala da teži jedinstvu sa drugim crkvama“, istakao je patrijarh Irinej. Prema njegovim riječima, pravoslavni stil života uvijek je samosavlađivanje, odricanje od pukog življenja za sebe, jer biti hrišćanin znači uvijek se boriti za slobodu od individualnog i kolektivnog egoizma i ozlojeđenosti zbog povrijeđenog samoljublja. Patrijarh srpski kaže da se misija Crkve u svijetu i sastoji u tome da "izvrši egzistencijalni preobražaj grijehom podijeljenog i raskomadanog čovječanstva u organsku zajednicu slobodnih ličnosti, sjedinjenih sa Bogom i međusobno". "Oni koji se mire sa raskolom i podjelom čine teži greh od vinovnika raskola i podjela jer poriču volju Božju da svi budu zajedno i jedno na kraju istorije. Hrišćanski identitet pretpostavlja odricanje od sebe i svojega, oslobađanje od svih okova prirode i istorije, stvaranje poverenja i građenje sopstvenog identiteta na ličnosti drugoga. Hrišćanska sloboda nije sloboda od drugih već sloboda za druge", poručio je patrijarh Irinej. On je istakao da je, trenutno, najvažniji duhovni zadatak prema pravoslavnom shvatanju, reintegracija hrišćanskog uma, ponovno otkrivanje punoće apostolskog predanja, punoća hrišćanskog pogleda i vjerovanja u saglasju sa svim epohama. Patrijarh srpski podsjetio je na veliki jubilej, 1.700 godina Milanskog edikta i rekao da je riječ o značajnom datumu i povodu za ponovno razmatranje položaja crkava i vjerskih zajednica u savremenoj Evropi, to jest za ponovno postavljanje i proučavanje pitanja vjerske slobode i ravnopravnosti u savremenom istorijskom kontekstu. "Već su počele pripreme za njegovo obilježavanje. Razumljivo je da u njemu posebna uloga pripada gradu Nišu koji treba da bude domaćin centralne svečanosti. Naša Pravoslavna crkva ne želi da ovaj jubilej bude konvencionalni `komemorativni skup`, `sećanje na prošlost`, još manje povratak u prošlost. Ona će učiniti sve što može da jubilarni dani budu dani anticipacija budućeg Carstva nebeskog ovde i sada - dani susreta u istini i ljubavi, dani pokajanja, praštanja i pomirenja", naglasio je patrijarh Irinej. On je istakao da na regionalnom planu treba da se iskoristi ovaj značajni datum i da svi relevantni subjekti učine napor da dođe do suštinskog napretka na putu pomirenja i obnove povjerenja među narodima regiona, a na globalnom planu – do daljeg unapređivanja odnosa među hrišćanskim crkvama i produbljivanja dijaloga istine i ljubavi, kao i do daljeg razvijanja međureligijskog dijaloga i saradnje u svemu u čemu svi zajedno mogu doprinijeti svetinji života, miru, slobodi, duhovnim i etičkim vrijednostima, jednom riječju – opštem dobru.