Danas Veliki petak

Sve hrišćanske crkve obilježavaju Veliki petak, dan kada je na Golgoti raspet i umro Isus Hristos. Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajniji u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a Isusova smrt je uvod u radost Vaskresenja koji ove godine svi hrišćani obilježavaju u nedjelju, 20. aprila. Bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica. Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu. Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vjernici u tišini dolaze na cjelivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa koji se slavi od ponoći i kada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona. U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem dijelova Јevanđelja o događajima u dane Stradanja. Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a običaj je da se zaustave svi poslovi i u kući i u polju, kao i da se farbaju jaja u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove i novog života. Patrijarh srpski Irinej čestitao je uskršnje praznike vjernicima, uz poruku da je Vaskrs praznik svepravoslavnog jedinstva i svehrišćanskog zajedništva pozivajući, u ime Hrista, na jedinstvo i slogu u crkvi. Patrijarh je u poslanici poručio da se posebno moli za braću i sestre na Bliskom istoku i Ukrajini, sa željom i molitavom da se razagna tama grijeha koja se nadvila nad njima i da se prosvijetli um i duša sijačima mržnje prema svetom pravoslavlju i ozari mirom i svjetlošću istine. Irinej je u Patrijaršiji rekao da posebno pozdravlja stradalnu braću i sestre na Kosovu i Metohiji koji, iako u okovima neslobode, obespravljenosti i diskriminacije, danas slave pobjedu dobra nad zlom, života nad smrću, Hrista vaskrslog nad demonskim silama tame.