Patrijarh Irinej služio pomen jasenovačkim žrtvama

Patrijarh srpski Irinej, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i vladika lipljanski Јovan služili su danas Svetu arhijerejsku liturgiju u obnovljenom hramu Svetog Ilije u selu Mlaka kod Јasenovca, povodom obilježavanja Dana proboja jasenovačkih logoraša - 22. aprila. Liturgija je služena kao pomen svim nevino stradalim jasenovačkim žrtvama. U obraćanju vjernicima srpski patrijarh je rekao da hram Svetog Ilije u Mlaki leži na mučeničkoj zemlji na kojoj je stradalo stotine hiljada mučenika, samo zato što su bili Srbi i pravoslavci. "To je bila njihova jedina krivica, a zlikovci su mislili da zbrišu s lica ove zemlje sav srpski rod i pravoslavni narod", rekao je patrijarh Irinej. Dodao je da je teško objasniti šta je te ljude motivisalo na takav zločin. Prema njegovim riječima, to je zločin veći od životinjskog i zločin koji ni đavo nije činio. "Stradali su ljudi, žene i narod, a najtragičinije je što su stradala nevina djeca. Plemenita Dijana Budisavljević spasila je više od 12.000 djece, a koliko je tek djece stradalo to će za narod i istoriju ostati vječno tajna koju će mnogi željeti da ublaže", rekao je patrijarh Irinej. Patrijarh je naglasio da je zemlja na kojoj se prostirao logor Јasenovac, natopljena krvlju i ispunjena kostima. Naglasio je da stradanje nevinog srpskog naroda u tom logoru nije bilo uzaludno, jer su se oni riješili muka i svoje patnje koju je samo Gospod vidio. "Siguran sam da ih je Bog nagradio, jer se nisu htjeli odreći svog imena i vjere. Ovaj hram Svetog Ilije u Mlaki nosi sve rane našeg naroda, nevinih žena i još nevinije djece koji su stradali, jer su bili anđeli", rekao je srpski patrijarh pred oko 200 okupljenih vjernika. Njegova svetost je naglasila da je stradanje srpskog naroda u logoru Јasenovac najbolji dokaz dokle čovjek može da padne. "To nije učinio stranac iz druge religije, već što je najstrašnije to su počinili hrišćani. Neću da ih osuđujemo ili proklinjemo, ali to ne smijemo da zaboravimo. Samo djelo proklinje, a ostavimo Gospodu da im sudi jer postoji zakon i pravda Božija", naglasio je patrijarh srpski okupljenim vjernicima. Sveta stratišta, poručio je, ne smijemo da zaboravimo. "Zato je ovaj hram važan jer se duše stradalih raduju ovoj liturgiji, pomenu i hramu. Neka im je slava i neka im Gospod daruje vječni život", naveo je patrijarh Irinej. Liturgiji je prisustvovalo oko 200 vjernika. U svojstvu izaslanika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na liturgiji je bio i direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović i predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac. Selo Mlaka u Drugom svjetskom ratu bilo je sabirni centar logora Јasenovac za žene i djecu sa Kozare. Dnevno je od gladi, vrućine i zaraznih bolesti umiralo više od 30-oro djece. Na ovom mjestu nalazi se nekoliko velikih stratišta. U ovom selu, udaljenom 12 kilometara od Јasenovca, prije Drugog svjetskog rata živjelo je oko 1.500 stanovnika. Kompletno stanovništvo, među kojima i 250-oro djece, u proljeće 1942. godine odvedeno je u logore. Danas u selu Mlaka živi oko 40 srpskih povratnika. Selo je razrušeno, putna infrastruktura je u veoma lošem stanju, tako da se i do crkve Svetog Ilije teško stiže makadamskim putem. Obnovu crkve Svetog Ilije inicirao je Sekretarijat za vjere Vlade Republike Srpske, a u planu je da hram potpuno bude obnovljen tokom narodne godine. VLADIKA ЈOVAN: DUBLjIH RANA U HRIŠĆANSKOЈ ISTORIЈI NIЈE BILO Episkop lipljanski Јovan izjavio je da rane iz Јasenovca u srpskom narodu nikada neće zacijeliti osim u carstvu nebeskom, jer dubljih rana u hrišćanskoj istoriji teško da je bilo. Vladika Јovan koji je u selu Mlaka prisustvovao Svetoj arhijerejskoj liturgiji, koju je u dijelom obnovljenom hramu Svetog Ilije služio patrijarh srpski Irinej, rekao je novinarima da u istoriji Crkve nikada nije zabilježeno stradanje za ime Hristovo u ovolikom broju, kao što je to bilo u Јasenovcu. Prema njegovim riječima, nije slučajno da su u Drugom svjetskom ratu najviše stradali bogonosni narodi kao što je jevrejski, ruski, grčki i srpski. Episkop lipljanski je istakao da srpski narod ne radi dovoljno na njegovanju sjećanja na stradanje u Drugom svjetskom ratu. "Mi se sputavamo jer nismo u mogućnosti da uradimo nešto veliko ali treba da radimo sitnim koracima i u kontinuitetu, jer bi u tome bila naša prednost u očuvanju sjećanja na stradanje srpskog naroda", rekao je vladika Јovan. Direktor Sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović najavio je danas da će Srpska i njeno rukovodstvo moralno, finansijski i duhovno stati iza projekta hristijanizacije Јasenovca, kao najvećeg stratišta srpskog i drugih naroda. Rekao je da je ideja o tome da se obnovi hram Svetog Ilije u Mlaki kao znak pomena svim stradalim u Drugom svjetskom ratu, potekla iz Republike Srpske i Sekretarijata za vjere, koje je finansijski pomoglo početnu obnovu hrama da bi se u njemu moglo vršiti bogosluženje. "Republika Srpska će nastaviti da pomaže Srpsku pravoslavnu crkvu u sanaciji ovog hrama, a učestvovaće i u izgradnji novih spomen-obilježja koja ne postoje u mjestu Mlaka gdje je bilo najveće sabirno mjesto u okviru logora Јasenovac za žene i djecu sa Kozare", dodao je Davidović. Patrijarh srpski Irinej, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i vladika lipljanski Јovan služili su danas Svetu arhijerejsku liturgiju u obnovljenom hramu Svetog Ilije u selu Mlaka kod Јasenovca povodom obilježavanja Dana proboja jasenovačkih logoraša - 22. aprila. , Selo Mlaka je u Drugom svjetskom ratu bilo sabirni centar logora Јasenovac za žene i djecu sa Kozare. Dnevno je od gladi, vrućine i zaraznih bolesti umiralo više od 30-oro djece. Na ovom mjestu nalazi se nekoliko velikih stratišta.