Lavrov: Ako napadnu ruske građane, uzvratićemo

Lavrov je za "Raša tudej" rekao kako smatra da napad na ruske građane jeste napad na Rusku Federaciju i da ne vidi drugi izbor od "odgovora u skladu sa međunarodnim pravom". "Ako budemo napadnuti, svakako ćemo odgovoriti. Ako naši legitimni interesi budu direktno napadnuti, kao u Јužnoj Osetiji, ne vidim drugi izbor", rekao je Lavrov, ne precizirajući da li tu misli na Krim, prenose Vijesti. Govoreći o gomilanju trupa na granici sa Ukrajinom, istakao je da ruske trupe nisu prešle granicu i da su i dalje na ruskoj teritoriji. Lavrov je ponovo optužio Vašington da želi da manipuliše situacijom i rekao da SAD imaju velikog udjela u ukrajinskoj krizi. "Nema razlogda da ne vjerujemo u to da Amerikanci vuku sve konce. Indikativno je to što su izabrali trenutak za posjetu Ukrajini potpredsjednika DŽoa Bajdena u trenutku nastavka operacije vlasti u Kijevu, nakon što se pokretanje same operacije dogodilo nakon posjete šefa CIA DŽona Brenona", rekao je Lavrov. VLASTI UKRAЈINE NASTAVLjAЈU "BEZBЈEDNOSNU OPERACIЈU" Vlada Ukrajine formalno je okončala uskršnje primirje i ponovo pokrenula "aktivnu fazu" bezbjednosne operacije protiv proruskih grupa na istoku zemlje, izjavio je danas prvi potpredsjednik Vlade Vitalij Јarema. Јarema, koji je zadužen za bezbjednosna pitanja, rekao je novinarima da će nova akcija početi uskoro. "U bliskoj budućnosti biće preduzete odgovarajuće mjere i vidjećete rezultate", rekao je Јarema na marginama redovne sedmične sjednice Vlade. On je dodao da su ukrajinske vlasti "dobile podršku SAD" i izrazio nadu da će pomoć biti izdašnija u slučaju eskalacije i intervencije Rusije. Јarema se obratio novinarima dan poslije posjete potpredsjednika SAD DŽozefa Bajdena Kijevu. KERI PRIЈETI SANKCIЈAMA Američki državni sekretar DŽon Keri poručio je šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu da bi Vašington mogao uvesti dodatne sankcije Rusiji ukoliko se ne smire tenzije u istočnoj Ukrajini. Kako prenosi AP, njih dvojica su razgovarali trelefonom, a u tom razgovoru Keri je Lavrovu rekao i da je duboko zabrinut zbog nedostatka pozitivnih koraka Rusije ka deeskalaciji krize u istočnoj Ukrajini. Keri je rekao, kako se prenosi, da dokazi ukazuju na to da separatisti nastavljaju zauzimati ukrajinske institucije, zarobljavaju novinare i druge civile. Stejt department je saopštio da je Keri od Lavrova tražio da Rusija smiri svoju retoriku i diplomatski se angažuje na rješavanju krize u saradnji sa ukrajinskom Vladom i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju. Keri je od Rusije zatražio da pozove naoružane snage koje su zauzele institucije na istoku Ukrajine da predaju oružje u zamjenu za amnestiju. Sporazum o deeskalaciji krize u Ukrajini postignut je 17. aprila u Ženevi kada su se visoki predstavnici Rusije, Ukrajine, Evropske unije i SAD dogovorili da se pro-ruske snage povuku iz ukrajinskih institucija i da će svi biti amnestirani. Od tada je došlo do novih sukoba i to na dan Uskrsa, Amerika i Rusija imaju suprotne stavove o uzrocima krize, a Rusija traži da iz institucija izađu i ukrajinski zvaničnici u Kijevu koji su na vlast došli poslije svrgavanja ukrajinskog predsjednika Viktora Јanukoviča. IVANOV: KIЈEV ЈE PION U RUKAMA AMERIKE Vašington koristi Ukrajinu kao svog piona u velikoj geopolitičkoj igri, izjavio je Igor Ivanov, bivši ruski ministar spoljnih poslova i sadašnji predsjednik Ruskog savjeta za međunarodne poslove. "Amerikanci neće ponuditi ozbiljnu pomoć Kijevu niti će preuzeti velike ekonomske troškove. Ono što je bitno Vašingtonu nije Ukrajina, nego korist koju može da izvuče za svoje interese iz ove krize", napisao je Ivanov u članku za list "Rosiskaja gazeta". Ivanov smatra da SAD pokušavaju da "obuzdaju Rusiju" i ne dozvole joj da konsoliduje svoje međunarodne pozicije, potom da "udahnu novi život u NATO" i "utvrde svoju poziciju na globalnom tržištu energenata". "Bila bi fatalna greška ne nastaviti rad počet prije sedam dana u Ženevi. Apsolutno je očigledno da je Ukrajina danas bure baruta koje će eksplodirati prije, ili kasnije. Posljedice će za sve biti ozbiljne, ako ne i katastrofalne", rekao je ruski političar. On je ocijenio da je saopštenje iz Ženeve, iako deklarativno, "jedina osnova koja se može iskoristiti za izgradnju međunarodne saradnje u vezi sa rješavanjem ukrajinske krize", prenio je Itar-tas. Ivanov je rekao da je sada najvažnije zaustaviti nasilje i smiriti krizu, te da Rusija, EU i SAD treba da počnu rad na ekonomskim mjerama koje će spriječiti privredni i finansijski slom Ukrajine. On je pozvao učesnike razgovora u Ženevi da "brzo postignu dogovor o osiguravanju demokratskih, transparentnih i poštenih izbora u Ukrajini, ne samo predsjedničkih, nego i izbora za Vrhovnu Radu". KLAUS KRIVI ZAPADNU EVROPU I SAD Bivši predsjednik Češke Vaclav Klaus izjavio je za češku televiziju CT24 da su krizu u Ukrajini izazvale SAD i Zapad. "Mislim da Rusija nije kriva za izbijanje nemira na Trgu nezavisnosti (Majdanu) u Kijevu. Zapadna Evropa i SAD su pogoršali tu situaciju", istakao je Klaus, a prenijela je agencija Itar-Tas. "Od samog početka sam im govorio da ne vrše pritisak na Ukrajinu i da će tako samo uništiti tu zemlju i izazvati njen raspad. Nažalost, tačno to se dogodilo", naveo je bivši češki predjsednik. Klaus je dodao kako Ukrajina sada prolazi kroz period u kojem je teško reći da li vlasti žele da se oslone na Zapad ili Rusiju. Kijev, međutim, mora nezavisno da donosi odluke o sopstvenoj budućnosti, istakao je on. "Ukrajinci moraju samo da odlučuju o svojoj budućnosti, bez uplitanja sa strane. Molim vas, prestanite da se miješate sa Istoka ili Zapada", upozorio je Klaus.