Beograd: Izložba "(Est)etika nacionalizma - dizajn za turbo
Postavka prati hronologiju razvoja dizajna za turbo folk i komparativno ga prikazuje na području regiona, pri čemu je poseban akcenat stavljen na nekoliko izvođača, koji su u istoj mjeri i svojom muzikom i vizuelnim identitetom doprinijeli definisanju turbo folka, kao što su Svetlana Ceca Ražnatović, Severina, Indira Radić, Mile Kitić, Kolonia (kao arhetipska regionalna "dens" grupa), Dragana Mirković, Јelena Karleuša, pa u izvjesnoj mjeri i Dino Merlin.
Na izložbi se mogu videti i omoti ploča tih izvođača, ali i Lepe Brene, Miroslava Ilića, Mileta Kitića, Zorice Brunclik, Nade Topčagić i drugih.
Ovaj istraživački projekat Krištofića nastoji da pruži cjelovit uvid u folk subkulturu sa naglaskom na muzički izraz koji je bio karakterističan za srpski društveni kontekst 90-tih godina i otkrije njene korijene, još od začetaka "novokomponovane" narodne muzike u bivšoj Јugoslaviji 50-tih i 60-tih godina.
Budući da je dizajn decenijama bio važan element socijalističke kulture, on je odigrao ulogu mosta između "elitne" i "masovne", odnosno "popularne" kulture 80-tih godina i vlastima postao pogodan alat za uspostavljanje ideoloških obrazaca. Interpretacijom ovog fenomena postavlja se pitanje kriterijuma stručnog vrednovanja dizajna za turbo-folk.
U sivoj zoni između "dobrog" i "lošeg" otvorio se vakuum koji je zbog svoje estetike i simbolike mogao da podrazumeva bilo koje sadržaje i da ih učini, ne samo društveno prihvatljivim, nego i poželjnim. Taj vakuum, sa istim intezitetom, postoji i danas i u velikoj mjeri određuju naše živote.
Izložba u Mikser Hausu je prva u nizu u okviru regionalne turneje posvećene analizi turbo folk subkulture, a biće otvorena do 3. septembra, nakon čega se seli u Skoplje.