Mostar: Konferencija o nestalim u regionu

Deklaracija, koju su potpisali predsjednici Srbije Tomislav Nikolić, Hrvatske Ivo Јosipović, Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, naglašava primarnu odgovornost državnih tijela u radu na pitanju nestalih i potrebu da se obezbijedi da mehanizmi i metode koji se koriste poštuju ljudska prava i principe vladavine zakona.

Deklaracija obezbjeđuje da se podrže prava članova porodica nestalih i da preživjeli i civilno društvo imaju pristup informacijama u vezi sa sudbinom i pravilnom istragom, kao i istini i pravdi.

Od 40.000 lica koja su nestala tokom oružanih sukoba iz 90-ih godina prošlog vijeka u bivšoj Јugoslaviji pronađeno ih je više od 70 odsto, što je bez presedana u bilo kojem postkonfliktnom kontekstu u svijetu, ističu iz Međunarodne komisije za nestala lica, koja je organizator potisivanja ove deklaracije.

Svrha Deklaracije je definisanje uloga ovih zemalja u traženju nestalih iz sukoba i kršenja ljudskih prava, saopšteno je iz Međunarodne komisije za nestala lica.

Prvi potpisnici međunarodne deklaracije su one zemlje i zemlje nasljednice koje su bile strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

"Deklaracija koja se danas potpisuje je uzajamno prepoznavanje dostignuća BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije i biće iskorištena da unaprijedi principe na kojima počivaju ta dostignuća", izjavio je predsjedavajući ICMP-a Tomas Miler prilikom ceremonije kojoj su prisustvovali predstavnici vlasti u regionu, nevladinih organizacija i diplomatske zajednice.

Porodice nestalih izraziće protest zbog procesa traženja

Širom Republike Srpske, Udruženja porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila organizuju skupove povodom Dana nestalih. U 11 gradova u Republici Srpskoj i 10 u Federaciji BiH biće postavljene makete sa siluetama nestalih lica na kojima će građani moći ostaviti mišljenja, primjedbe i prijedloge u vezi sa procesom traženja nestalih lica u BiH.

Predstavnici Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih lica iz Mrkonjić Grada danas su na Trgu kralja Petra Prvog Karađorđevića postavili siluetu od stiropora kojom simbolično apeluju da bude ubrzan proces pronalaženja i identifikacije nestalih srpskih žrtava.
Predsjednik Opštinske organizacije Zdravko Karać rekao je da je cilj kampanje da se skrene pažnja javnosti radi ubrzanja procesa traženja srpskih žrtava.

Na području opštine Mrkonjić Grad evidentirano je 16 nestalih, šest vojnika i deset civila.

Počelo je okupljanje porodica nestalih i ostalih građana na trgu Krajine u Banjaluci. Porodice nestalih i svi građani nezadovoljni procesom traženja nestalih danas će do 17 časova protestnim materijalima pokušati da još jednom pozovu nadležne institucije i ukažu na nepravdu u ovom procesu.

Kojić: Mostarska deklaracija o nestalima, za Republiku Srpsku ne postoji

Mostarska deklaracija o nestalima, za Republiku Srpsku faktički ne postoji i nije obavezujuća, jer Predsjedništvo BiH o njoj nije postiglo saglasnost, upozorava direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić.

Tvrdi da je za srpsku stranu sporno i to što je moderator deklaracije Međunarodna komisija za traženje nestalih, koja je u svom radu u BiH bila potpuno pristrasna i u potpunosti radila u interesu određenih bošnjačkih struktura unutar Instituta za traženje nestalih BiH i saglasnost Tužilaštva BiH.

Podsjetio je da je trenutno u izradi protokol o saradnji, koji BiH treba da potpiše sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom i on je, kaže, mnogo značajniji od deklaracije.

Tekst Deklaracije donosimo u originalu (bez uredničkih intervencija)

"Imajući u vidu obveze država koje proističu iz principa obuhvaćenih instrumentima poput Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Ženevskih konvencija o zaštiti žrtava rata (1949.) i njihovih Dopunskih protokola (1977.), Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka, međunarodnih sporazuma i ostalih instrumenata koji čuvaju dostojanstvo i štite ljudska prava svih osoba;

Uvidjevši da mnoge osobe nestale uslijed oružanog sukoba i povreda ljudskih prava neće biti pronađene žive i da su im posmrtni ostaci skriveni, nerijetko, na udaljenim lokacijama;

Prepoznajući da su osobe koje su preživjele oružani sukob iskusile tešku patnju, često i nepravdu te da veliki broj nestalih osoba može produžiti traumu bolne prošlosti, narušiti krhkost postojećeg mira i proces pomirenja, a može predstavljati i prepreku razvoju demokratskog društva kroz odgovorne i pravične institucije;

Uzimajući u obzir da neuspjeh u pružanju odgovora porodicama nestalih o sudbini i mjestu gdje se nestale osobe nalaze produžava patnju prodica i ugrožava njihova ljudskih prava, što je neophodno prevladati putem efikasnih, pouzdanih i transparentnih procesa;

Podsjećajući na činjenicu da je najviše truda u proces sistematskog pronalaženja i pouzdane identifikacije osoba nestalih uslijed oružanih sukoba i povreda ljudskih prava uloženo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, a sa željom ohrabrivanja drugih država da rade na rješavanju problema nestalih osoba kroz slične procese utemeljene na osnovnim principima ljudskih prava i vladavine zakona koji karakteriziraju pravično i mirno društvo;

S ciljem proglašavanja osnovnih principa i praksi u rješavanju pitanja nestalih osoba, mi, predstavnici država koje potpisuju ovu deklaraciju, ovim potvrđujemo i objavljujemo:

1. Predanost rješavanju pitanja osoba nestalih uslijed oružanog sukoba i povreda ljudskih prava u okviru odgovornosti države da osigura trajni mir i unaprijedi suradnju i pomirenje u demokratskim društvima koja podržavaju i štite ljudska prava. Potvrđujemo da otkrivanje sudbine nestalih, a u skladu s poštovanjem ljudskih prava i vladavine zakona, predstavlja sastavni dio ovih ciljeva.

2. Našu odlučnost da u potpunosti podržimo posvećenost poštovanju prava preživjelih, uključujući i pravo obitelji nestalih da saznaju istinu o sudbini i mjestu gdje se nalaze osobe nestale uslijed oružanog sukoba i povreda ljudskih prava.

3. Predanost jačanju domaćih kapaciteta kako bi efikasno rješavali problem nestalih osoba, omogućavanju pristupa informacijama o mjestu gdje se nestale osobe nalaze te sudjelovanju civilnog društva u ovim aktivnostima, posebice osoba koje su preživjele oružani sukob i povrede ljudskih prava, a najprije obitelji nestalih osoba.

4. Naše uvjerenje da je suradnja među vladama neophodna i da se podržava razmjena informacija, što nerijetko predstavlja obvezujući uvjet za pokretanje efikasnih, pouzdanih i transparentnih procesa koji će omogućiti pronalaženje i identifikaciju nestalih osoba te da takva suradnja treba biti zasnovana na odgovarajućim sporazumima koji inter alia ugrađuju i principe ove deklaracije. U tom smislu je poželjna i podržava se suradnja s međunarodnim i

drugim organizacijama uključenim u rješavanje ovog pitanja ljudskih prava.

5. Prepoznajući problem nestalih osoba kao značajno pitanje ljudskih prava, utvrđujemo da svi novi napori na rješavanju problema moraju biti u skladu s poštovanjem ljudskih prava i vladavine zakona, što uključuje i zahtjev da se zaštiti dostojanstvo i privatnost osoba te pronađu, ekshumiraju i identificiraju nestali putem tačnih i pouzdanih metoda i u skladu sa standardima dostizanja pravde, uključujući krivičnopravne standarde.

6. Našu odlučnost da djelujemo u svrhu utvrđivanja istine o okolnostima nestanka osoba uslijed oružanih sukoba i povreda ljudskih prava, te da pomognemo sve procese koji za cilj imaju borbu protiv bilo kojeg vida trajne nekažnjivosti.

7. Našu nedvosmislenu predanost da pružimo bezrezervnu pomoć pravosudnim institucijama, posebice kaznenopravnom sustavu, u procesu rješavanja problema nestalih osoba kroz procesuiranje počinitelja zločina uslijed kojih je došlo do nestanka osoba od kojih mnoge još nisu pronađene, kao i da u tu svrhu podstičemo međunarodnu i regionalnu saradnju na nivou pravosuđa.

8. Našu predanost da donosimo zakonodavne odredbe koje su dijelom domaćeg zakonodavstva, a sa ciljem primjene principa utvrđenih ovom deklaracijom te da unaprijedimo njihovu univerzalnu prepoznatljivost i putem specifičnih međunarodnih instrumenata.

9. Ova deklaracija neće odstupati od obveze zaštite prava i sloboda koje zakon prepoznaje i koje postoje prema zakonu, konvencijama i uredbama ili običajima pod izlikom da ova deklaracija ne prepoznaje takva prava ili da ih prepoznaje u manjoj mjeri.

10. Potpisivanjem ove deklaracije, strane ohrabruju druge da slijede njihov primjer. Ova deklaracija je, stoga, otvorena za pristup i drugima koji su pozvani pridružiti se stranama potpisnicama u poštovanju iznesenih načela i opredjeljenja.

11. Ova deklaracija je izvorno napisana i potpisana na engleskom jeziku i može se prevoditi na druge jezike. U slučaju neslaganja između teksta na engleskom jeziku i prevoda, mjerodavnim se smatra samo tekst na engleskom jeziku.

12. Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe, kao organizacija koja kroz svoj rad predvodi promicanje ovdje iznesenih načela, obavijestit će sve strane potpisnice o drugima koji pristupe potpisivanju Deklaracije.

13. Međunarodna komisija za nestale osobe će dostaviti službene primjerke ove deklaracije svim potpisnicima Deklaracije.

14. Ova Deklaracija se primjenjuje od dana potpisivanja.

(Slijede potpisi predsjednika Republike Hrvatske, Crne Gore i Srbije, te predsjedavajućeg Predsjedništva BiH).

Nikolić: Vlada Srbije potpuno saglasna sa tekstom deklaracije

Predsjednik Srbije, Tomislav Nikolić izjavio je uoči potpisivanja Mostarske deklaracije, da je Vlada Srbije potpuno saglasna sa tekstom tog dokumenta. Ocijenio je da je potpisivanje Deklaracije o nestalim licima više od ceremonije i, kako je rekao, zaista je veliki gest okupiti države koje su imale u svojim redovima krivce, ali i među svojim građanima nestale.