Freske otkopane nakon pet vijekova
Ispod zemlje pronašli su dobro očuvane ostatke crkve iz 15 vijeka. Kako su se otkrivale zidine, tako su svjetlost dana, poslije pet vijekova, ponovo ugledale freske i zasijale u svoj svojoj ljepoti i bojama.
Kustos Narodnog muzeja u Aranđelovcu Vladan Milivojević kaže da je otkriće na samim zidovima pokazalo da se radi o živopisu sa početka 15. vijeka što su utvrdili stručnjaci, istoričari umjetnosti sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.
- Na osnovu toga znamo i kada je nastala crkva i kada je čitav ovaj manastirski kompleks zaživio. Na osnovu pokretnih nalaza (sitni novčići, turski akči i ugarski novac) znamo i kada je manastirski kompleks napušten. Dosta je dobro očuvana Služba arhijereja - to je povorka arhijereja na zidu oltarske apside, a u brodu crkve i đakonikonu sačuvane su donje zone živopisa. Radi se o kraju 17. vijeka.
Očigledno za vrijeme prve velike seobe Srba ovaj manastir je zapustio. U samom konaku, a to je poveća zgrada 10,30 sa 11,30 metara, koja je imala i spratni dio, pronašli smo i ostatke starije zgrade koja je bila na mjestu ove iz 17. vijeka, a upravo prilikom istraživanja manastirskog konaka koji je imao i sprat pronalazimo i predmete svakodnevne upotrebe, kuhinjsku i trpeznu keramiku i zanimljive nalaze od metala (nosač za kadionicu, dijelovi stakla od kadionice).
Arheološki projekat podržala je opština Topola, a njen predsjednik Skupštine Dragan Јovanović kaže da će Topola da "uradi nastrešnicu kako bi se nalazi sačuvali od vlage i dolazeće zime" i da će pomoći sve radove“.
- Za narednu godinu smo planirali da do ovog mjesta izgradimo put i da dovedemo struju. Kada stara crkva bude arheološki otkopana i sa spoljašnje strane, krenućemo u obnovu i gradnju konaka - kaže Јovanović.
Arheološko nalazište je obišao i episkop žički Јustin, koji je rekao da ta crkva potiče "iz zlatnog perioda srpskog naroda" i da će "kada se otvori za javnost biti značajna za buduće naraštaje".