Radikalizacija islama na KiM i BiH

Premda austrijski kontingent pri KFOR-u tvrdi da ne primjećuje nikakvu radikalizaciju na Kosovu, nedavno je uhapšeno 40 džihadista, a procjenjuje se da je oko 200 "Kosovara" trenutno u redovima Islamske države, podsjeća APA.

Iguman manastira Dečani Sava Јanjić ocijenio je u izjavi agenciji da je Islam na Kosovu zasada umjeren, ali da bi to moglo da se promijeni.

"Uticaj vehabija je snažan," rekao je on ističući da međunarodna zajednica nije dovoljno učinila da Kosovo zaštiti od saudijskih fondacija.

Opasnost od radikalizacije otac Sava vidi i u Sandžaku i u Makedoniji.

"Turska predstavlja otvorena vrata ka sjevernom Iraku"; konstatovao je on, piše APA.

Dok su se, nakon raspada bivše Јugoslavije, etnički konflikti od Srbije do Bosne i na Kosovu, odrazili na vjerskom polju, Albanija se tek oslobađala ateističke izolacije, navodi agencija.

Sve vjerske zajednice u Albaniji, nakon svrgavanja komunista, morale su početi od nule, pošto je poslije 25 godina ukinuta zabrana vjera. U Albaniji, dodaje agencija, ne može se primjeniti pojednostavljena formula pripadnosti – srpsko je pravoslavno, albansko muslimansko, jer u toj zemlji živi 95 odsto etničkih Albanaca, od kojih je oko 60 odsto muslimana i do 30 odsto hrišćana.

Rimokatolički biskup u Tirani Rok Kola Mirdita ne vidi opasnost od islamizacije.

"U Albaniiji vladaju tolerancija i harmonija“"; tvrdi on dodajući da postoje mladi, koji su bili izloženi “ispiranju mozga“, ali ne previše.

Tako su muslimani iz Velike Britanije sagradili džamiju, koja nije priznata od albanske islamske nadležne vlasti. Mnogi mladi Albanci studiraju u islamskim zemljama, osnovana je ekstremistička ćelija, ali vlasti su obazrive, kaže biskup.

Albanija nije islamska država, ističe i pravoslavni sveštenik Andon iz Tirane, piše APA.